Foto: Katja Knežević/Global

Kako se pomagala koja olakšavaju kretanje osoba s invaliditetom pretvore u ruglo zagrebačkih pothodnika? Odgovor je vandalizam i neodržavanje. Fotografije jednog takvog dizala u pothodniku koji spaja Folnegovićevo naselje i naselje Savica preko Avenije Marina Držića samo je jedan od niza sličnih u gradu Zagrebu.

Na prvi pogled dizalice koje osobama s invaliditetom pomažu pri ulasku i izlasku iz pothodnika zahrđale su, išarane grafitima, a u pitanje je dovedena i njihova funkcionalnost i sigurnost. Taj infrastrukturalni problem samo je jedan od velikog broja onih s kojima se suočavaju osobe s invaliditetom, a s obzirom na stanje u metropoli, moguće je samo pretpostaviti kakvo je stanje u manjim i siromašnijim gradovima i općinama.

Predsjednik Hrvatskog saveza udruga za mlade i studente s invaliditetom SUMSI Denis Marijon, ujedno i osoba s paraplegijom, kaže da je nedavno imao mogućnost isprobati funkcionalnost platforme u pothodniku s početka priče. Tada je sve radilo kako treba, ali napominje kako je više riječ o slučajnosti nego o svakodnevici.

Dobra volja prolaznika

“Sustav dizalica u pothodnicima generalno je loš. Devastirane su, česte su teškoće sa strujom, a najveći je problem što osoba s invaliditetom to u praksi ne može sama koristiti”, ističe. Marijon navodi kako je osobi u kolicima potrebno otprilike 15 minuta za osposobljavanje dizalice i da najčešće takvi slučajevi završavaju dobrom voljom slučajnih prolaznika koji im onda pomažu prenijeti ih preko stuba pothodnika.

S njime se slaže i Dominik Janović, student novinarstva na Fakultetu političkih znanosti koji, unatoč dobrom snalaženju s obzirom na svoj invaliditet, nije zadovoljan infrastrukturnim rješenjima u gradu Zagrebu.

Foto: Katja Knežević/Global

“Dizala poput onih na autobusnom kolodvoru ili u Importanne centru često su u kvaru, a onda kada nisu, uvijek je svojevrsna lutrija hoću li ostati zaglavljen”, kaže Dominik. Dodatno komplicira to da je za pokretanje dizalice potreban ključ koji osobe s invaliditetom mogu podići u Gradskom uredu za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom. Pročelnica Romana Galić navodi da je dosad podijeljeno oko 200 ključeva, a mogu se dobiti i dalje.

“Organizirana je edukacija o korištenju platformi, a postavljene su i ploče upozorenja na kojima je naznačeno kako su platforme namijenjene isključivo osobama u invalidskim kolicima”, ističe Galić. Međutim, vandalizam nije zaobišao ni utore za ključeve u velikom broju pothodnika, pa je i uz ključ upitno hoće li se dizalo pokrenuti.

‘Dizala poput onih na autobusnom kolodvoru ili u Importanne centru često su u kvaru, a onda kada nisu, uvijek je svojevrsna lutrija hoću li ostati zaglavljen’, rekao je student novinarstva Dominik Janović

Kada je u pitanju održavanje i prijava kvara, Marijon je rekao kako se radi prema načelu “zovi dok netko ne dođe”, a većina takvih pomagala u pothodnicima nije funkcionalna. Iz Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet pak tvrde kako, na primjer, pothodnik na Aveniji Marina Držića, održava tvrtka OTIS DIZALA d.o.o. na tjednoj bazi. Pročelnik ističe da su dizala u pothodniku koji spaja Folnegovićevo naselje i Savicu sigurna za korištenje. Kao glavni izvor svih problema s dizalicama u pothodnicima, Marijon navodi da postojeći model dizalica nije univerzalan, a samim time ne može biti na korist svim osobama s invaliditetom i osobama s teškoćama u kretanju.

Grad počinje rekonstrukciju

“Od početka se znalo da to neće funkcionirati, primarno zato što takve dizalice nemaju dovoljno prostora u širini. U Europi se najboljim pokazao model poludizala koji u nas još nije potpuno zaživio”. Mogućnost korištenja dizalica, nažalost, nije dostupna svima kojima je potrebna kako bi se jednostavnije i sigurnije kretali gradom.

Iz Ureda pročelnika Bilića kažu kako se tom problemu uskoro staje na kraj. Planira se rekonstrukcija invalidskih pomagala u osam zagrebačkih pothodnika, a sve dogovorom udruga osoba s invaliditetom i mjerodavnih gradskih ureda.

“U tijeku je priprema prijave projekta pod nazivom Modernizacija pješačkih pothodnika povezanih s javnim prijevozom na području Zagreba s ugradnjom vertikalnih platformi u zatvorenom oknu i sustava sigurnosti, što bi se sufinancirao iz EU-ovih fondova, točnije iz mehanizma Integriranih teritorijalnih ulaganja”, ističe pročelnik.

Foto: Katja Knežević/Global

Ipak, projekt rekonstrukcije pomagala, vrijedan 65 milijuna kuna, samo jedan od niza koraka rješavanja problema jer, kad osoba s invaliditetom napokon i dođe na tramvajsku stanicu, velika je vjerojatnost da će je u Zagrebu dočekati jedan od starih tramvaja, koji također nemaju odgovarajući pristup za kolica.