Nakon održanih parlamentarnih izbora, rezultati ukazuju da je HDZ relevantni pobjednik izbora s osvojenim 61 mandatom, Rijeke pravde okupljene oko SDP-a imaju 42 mandata. Pregovori oko sastavljanja nove vlade odmah su krenuli. Budući da se situacija ne razlikuje od prijašnjih izbora, pitali smo mlade što misle hoće li možda sada Hrvatska doživjeti drastičnu promjenu ili će ipak ostati isto.
Zašto mladi nisu zainteresirani za politiku?
Mlade se rijetko kada stavlja u isti koš s politikom jer se oduvijek smatrala ozbiljnom temom za starije ljude koja se prikazuje na vijestima, upravo suprotno od afiniteta mladih. Pretpostavka je da su problemi u državi, izbori i političari nešto što mladi izbjegavaju te se često tumači da pitanje politike nije nešto što će zanimati mladež. Isto tako je i politička aktivnost mlađe populacije izrazito minorna te ne čudi podatak da nema dovoljno mlađih kandidata za zastupnike u Hrvatskom saboru.
Sva istraživanja u Hrvatskoj ukazuju na podatke da mladi ispodprosječno sudjeluju u političkim institucijama i češće se nego stariji deklariraju kao politički neopredijeljeni te da neće izaći na izbore. Vlasta Ilišin, znanstvena savjetnica iz područja politologije i sociologije, u svom radu o politici prema mladima naglašava podatke da su upravo mladi i u Europi i u Hrvatskoj politički marginalizirani zbog tradicionalnih političkih procesa i institucija, što ukazuje na stvarne probleme unutar društva te se postavlja pitanje čemu služi politika ako ne za bolju i stabilniju budućnost svih nas.
No možda se situacija ipak mijenja što dokazuju redovi mladih ljudi koji su strpljivo čekali dati svoj glas. Uvedena je i mogućnost glasanja izvan mjesta stanovanja te su brojni iskoristili tu pogodnost.
‘O promjenama se govori samo u danima pred izbore‘
Svaka stranka posebno posvećuje pažnju na mlade i daje im obećanja, znajući da su upravo mladi ti na kojima ostaje budućnost. Tako HDZ u prvi plan stavlja stambeno pitanje, bolju kvalitetu života i financijske mogućnosti, SDP zabrinjava iseljavanje mladih iz Hrvatske te poseban naglasak stavljaju na obrazovanje i slobodno vrijeme mladih. Platforma Možemo se također zalaže za stanovanje i obrazovanje, ali uz to žele uvesti posebne Centre za mlade na više lokacija u Zagrebu kao i pravo glasa na lokalnim izborima od 16. godine. Sve su to obećanja i ciljevi pojedinih stranki namijenjeni za bolji život mladih, no pitanje koje muči mlade je hoće li to doista biti tako ili ćemo nastaviti živjeti kao do sada, bez velikih promjena.
"Smatram da se stranke pokušavaju pokazati u najboljem svjetlu upravo pred izbore kako bi privukli što veću pozornost. Mislim da neće biti neke velike promjene u samom ishodu izbora jer je stranka koja inače prevladava opet pobijedila. Nemoguće je doživjeti promjenu nakon toliko pokušaja da se do nje dođe. Smatram da neće doći do značajnih promjena u državi jer se o njima govori samo u danima pred izbore kada se sve stranke trude biti što popularnije među ljudima", objasnila je Dina, studentica Pravnog fakulteta u Osijeku.
Upravo ovakvi stavovi o uzaludnim obećanjima ne daju nadu za poboljšanje te su to razlozi zašto mladi nisu izašli na izbore.
"Nisam izašla na izbore zato što studiram izvan mjesta stanovanja te se nisam prijavila za glasanje u Osijeku, a osim toga nisam znala ni za koga glasati", nadodala je Dina.
Istog mišljenja je i Borna, student druge godine Ekonomskog fakulteta u Osijeku koji također nije izašao na izbore.
"Kao i prijašnjih godina vjerojatno se ništa neće promijeniti jer je opet pobijedila stranka kao i inače, a da je i netko drugi pobijedio ne bi došlo do nikakvih promjena jer nijedan skup ili osoba ne može spasiti stanje same države. Ako i bude nekih promjena, a sumnjam da hoće, nadam se da će to najviše utjecati na mlade osobe, odnosno na nas studente, učenike i one koji će naslijediti starije osobe u budućnosti", istaknuo je Borna.
‘Glasanjem sam bar pokušala stvoriti nadu za bolje uvjete‘
S druge strane, postoje i oni mladi koji su ipak izašli na izbore jer smatraju da je to njihovo pravo i pitanje njihove budućnosti.
Tako je Lorena, studentica prve godine Šumarstva, izašla na izbore iako ne prati politiku.
"Izašla sam na izbore iako me ne zanima politika, ali sam izlazak na izbore smatram nekom građanskom dužnosti gdje imamo priliku nešto promijeniti. Nisam sigurna hoće li se stvarno nešto promijeniti, ali samim sam glasanjem bar pokušala stvoriti nadu za bolje uvjete", objasnila nam je Lorena.
Ima i onih koji se nisu dvoumili oko izbora stranke.
"Odlučila sam da ću glasati za HDZ s obzirom na nedavnu situaciju s Milanovićem i SDP-om. Kao što se i dalo pretpostaviti, opet se radi o utrci HDZ-a i SDP-a. Smatram da iako nam svima smeta ponašanje i odluke HDZ-a, po meni će nam više oni doprinijeti nego SDP. Zato sam i glasala za HDZ, ne zato što ih želim na vlasti nego zato što ne želim SDP. Promjene ne znam koliko možemo očekivati, bit će dobro ako ne bude gore", istaknula je Sara, studentica treće godine Odnosa s javnošću.
Hoće li se glasanjem stvarno nešto promijeniti?
Svaki pojedinac ima pravo odlučiti hoće li izaći na izbore ili ne te se često govori da je glasanje građanska dužnost, no to i dalje ne mijenja stavove mladih. Ako im je nešto obećano, tada to očekuju da se i ispuni. Stavovi su podijeljeni, neki mladi su izašli na izbore, a neki ne žele sudjelovati te su neradnu srijedu iskoristiti za učenje ili slobodno vrijeme, ali jedno je sigurno – teško da će doći do promjene kada se godinama ništa ne mijenja, zaključeno po stavovima mladih.
