Foto: Nel Pavletić/Pixsell

Iseljavanje mladih, ali i svih generacija iz Hrvatske očito dolazi na naplatu jer radne snage – nedostaje. U posljednje je vrijeme oglasa za posao sve više i više. Dovoljno je samo napraviti nekoliko koraka niz neku od glavnih zagrebačkih ulica i naići ćete na desetke oglasa zalijepljenih na vrata različitih poslovnih objekata.

Prema najnovijim podacima, Hrvatskoj nedostaje više od 10.000 radnika. Brojne su tvrtke zbog toga nedavno počele povisivati plaće, poput Atlantica, Peveca, Belupa i Valamara. Isto tako, Hrvatski sabor je 19. listopada donio novi Zakon o obavljanju studentskih poslova prema kojem studenti imaju pravo na 50 posto višu satnicu za rad nedjeljom, blagdanima i noćni rad. Također, dogovorena je i naknada putnih troškova i topli obrok.

Ponuda veća od potražnje

Iz HZZ-a pak navode da je u prvih devet mjeseci ove godine prijavljeno 202.058 slobodnih radnih mjesta, to jest 3,3 posto više nego u prvih devet mjeseci prošle. Tijekom rujna bilo je 20.628 slobodnih radnih mjesta odnosno 5,3 posto više nego tijekom kolovoza 2018. godine. Kao uzrok za takvo stanje mnogi spominju loše radne uvjete i niske plaće, čak i u studenata.

“Mislim da bi satnice svakako trebale biti više od 20 kuna za studente, jer oni često obavljaju veliki dio posla, a uz to još i imaju fakultetskih obveza”, kaže studentica Fakulteta političkih znanosti Ivana Vidiček. Usklađivanje rada i studiranja Ivani nisu nepoznanica. Ovoga ljeta zaposlila se u jednom trgovačkom lancu u kojem je ostala raditi i do danas.

‘Mislim da bi satnice svakako trebale biti više od 20 kuna za studente jer oni često obavljaju velik dio posla, a uz to još i imaju fakultetskih obveza’, kaže studentica Ivana Vidiček

Kaže da je uvjetima svog radnog mjesta zadovoljna zbog fleksibilnog radog vremena i razumijevanja koje za nju imaju poslodavac i ostali zaposlenici. Kako još navodi, smatra se sretnicom što se uspjela zaposliti u takvom okruženju jer i sama poznaje mnoge mlade koji su bili prisiljeni raditi teške fizičke poslove za ispodprosječno niske plaće. Iz Student servisa javljaju da je ponuda poslova na razini prijašnjih godina, iako ističu da je trenutačno ponuda veća od potražnje zbog usmjerenosti studenata fakultetskim obvezama početkom akademske godine. Neki smatraju da je problem s pronalaskom studentskog posla to što ljudi ne doživljavaju takav posao ozbiljno. Mateja Ilibašić, majka četverogodišnjeg dječaka, prikladnu dadilju pokušala je pronaći putem stranice na Facebooku. Kako kaže, dosta se ljudi javilo na oglas, ali smatra kako mnogi čuvanje djece ne doživljavaju kao ozbiljan posao te joj stoga nije jednostavno pronaći radnika.

‘Svi misle da mogu sve’

“Najveći je problem u nas što svi misle da mogu raditi sve, a ne mogu. Niti jedan posao nije za podcjenjivanje, ali nije svatko za sve, niti je taj posao brza zarada sa strane”, pojašnjava i dodaje kako je onom tko plaća uvijek mnogo, a onom tko radi, uvijek malo. Smatra kako bi satnica trebala biti i viša, ali uz današnje prihode, to je teško postići. Budući da je i sama godinama bila privatnik, a prije toga radnik u malim i velikim tvrtkama, radnici nisu bili dovoljno cijenjeni i plaćeni, uz izgovor da ima 300.000 nezaposlenih.

“Naravno, s godinama su se ljudi opametili i otišli tamo gdje rad cijene u onome što nam je danas svima važno, financijama. Tako smo i završili ovdje. Manjak radne snage, tvrtke koje još nisu spremne dovoljno platiti kvalitetnu radnu snagu i radnici koji su shvatili da mogu tražiti više. Tu se događa veliki raskorak, a trebat će godine da se ponovno uspostavi balans”, zaključuje Ilibašić.