Najprije trebate donijeti političku odluku, a jednom kada je donesete, onda osiguravate pretpostavke sudjelovanja mladih. Riječi su to Berta Šalaja, predsjednika Vijeća GONG-a i profesora na Fakultetu političkih znanosti. On je, naime, proveo istraživanje koje se bavi pitanjem spuštanja dobne granice za stjecanje aktivnih biračkih prava sa šesnaest godina. Istraživanje je koncipirano tako da u jednom dijelu sintetizira prednosti i nedostatke vezane uz spuštanje dobne granice za političko participiranje u Hrvatskoj. U drugom su dijelu analizirana iskustva drugih država koje su to već napravile.
Mladi nisu zainteresirani?
Austrija je prva država u Europskoj uniji koja je 2007. spustila dobnu granicu za sve vrste izbora na 16 godina. Njemačka i Škotska na to su se odlučile kada je riječ o praksi lokalnih i regionalnih izbora. Antikorupcijska i izborna stručnjakinja te viša projektna koordinatorica GONG-a Josipa Dika kazala je kako se posljednjih pet godina bave pitanjem proširenja biračkih prava i izbornim inovacijama u smjeru veće dostupnosti glasanja.
"Proveli smo analizu i zaključili da jednostavno nema prepreka i nekih ozbiljnih argumenata zašto se ne bi išlo na spuštanje dobne granice, jednostavno je riječ o proširenju biračkih prava na novu skupinu birača. Uz to se željelo razmotrili kakva je praksa u EU, koji su ključni argumenti i kako nam se čini da će to proći u Hrvatskoj. Ključno je da se radi na osnaživanju mladih", navela je Dika.
Ne bi se čekalo s uvođenjem građanskog obrazovanja, nego je ideja razvijati paralelni proces jer je stav GONG-a da argument "mladi i tako nisu zainteresirani za izbore" možda i stoji u brojkama, no pitanje je kako uopće mogu biti zainteresirani ako nemaju izgleda konzumirati biračko pravo i participirati u izborima" zaključila je Dika.
Do idućih parlamentarnih izbora to nije vjerojatno jer ne postoji politička volja da se Ustav mijenja ni zbog nekih drugih stvari, objašnjava pak profesor Šalaj jer dosta je teško očekivati i da postoji volja za spuštanje dobne granice. Ideja je da se to pitanje na neki način stavi na politički dnevni red. Argument dijela političkih stranaka o tome kako je nužna neka vrsta preduvjeta te stvaranje svojevrsne demokratske političke kulture i kompetencija mladih pa tek onda treba spuštati dobnu granicu za Šalaja je poprilično naivan.
Sjetimo se sedamdesetih
"Prvotno morate donijeti neku političku odluku. U slučaju Austrije ta je odluka provedena, a onda su osigurani različiti uvjeti što kroz obrazovanje, što kroz djelovanje parlamenta i političkih stranaka da se mladim ljudima osigura da mogu razviti te političke kompetencije. Kada se sedamdesetih spuštala dobna granica s 21 na 18 godina, najprije se mijenjao ustav, nisu se mjerile vještine", ustvrdio je Šalaj.
Dodao je i kako su istraživanja nekih zemalja pokazala da mladi sa 16 i 17 godina imaju otprilike iste razine interesa i znanja kao i starije dobne skupine od 18 do 24. Dosadašnji primjeri spuštanja granica za glasanje u Europi nisu urodili negativnim rezultatima stoga strah, napomenuo je Šalaj, nije opravdan. Političke bi opcije morale veću pozornost obraćati mladima i njihovim interesima, dodao je.
A kako bi provjerili kako s tim u vezi "dišu" političke stranke u Hrvatskoj, potkraj rujna GONG je organizirao okrugli stol u Novinarskom domu kako bi javnosti predstavili Šalajevu studiju, ali i dobili povratnu informaciju od parlamentarnih stranaka. Iako su bile pozvane sve parlamentarne stranke, nažalost, nisu se sve i odazvale. Na okruglom stolu bila je Vesna Nađ (Socijaldemokrata), Lovro Lukavečki (SDP), Urša Raukar-Gamulin (Možemo!), Katarina Peović (Radnička fronta) i Dalija Orešković. Sve te stranke i pojedinci zapravo su i podržale prijedlog GONG-a o spuštanju dobne granice.
Povjerenje je ključ
Glavni uvjet za provedbu spuštanja dobne granice bila bi promjena hrvatskog Ustava. Trenutačno je ustavno definirana odredba da se i aktivna i pasivna biračka prava, dakle, pravo da se bira i bude biran, u Hrvatskoj stječe s 18 godina.
Lovro Lukavečki, koji je na okruglom stolu bio jedini mladi predstavnik među ostalim strankama, kazao je da SDP podržava spuštanje dobne granice za participaciju na izborima te je stav stranke da to pitanje nije isključivo pravne, politološke ili sociološke naravi, nego je i pitanje povjerenja.
"Uistinu vjerujemo da mladima u Hrvatskoj treba pružiti priliku, ulagati u njih i vjerovati im. Pitanje povjerenja je ključ pa stoga i podržavamo takvu inicijativu. No ipak čvrsto stojim iza toga da mladi zaslužuju adekvatno obrazovanje koje će im omogućiti stjecanje znanja, vještina i kompetencija kako bi bili odgovorni i savjesni sudionici demokratskog društva", napomenuo je Lukavečki.
O stavu o spuštanju dobne granice za glasanje na 16 godina pitali smo i HDZ u kojemu su prvobitno pristali na razgovor, ali na kraju odgovor nije pristigao.
