U Westin hotelu jučer je održan okrugli stol pod nazivom "Snaga vrijednosti u vremenu hibridnih prijetnji", s glavnom temom rastuće prijetnje dezinformacija i njihov utjecaj na društvo. Sudjelovali političari, predstavnici akademske zajednice te stručnjaci iz Hrvatske i inozemstva. Nazočni su upozorili da lažne vijesti smanjuju povjerenje građana u institucije i mogu ugroziti temelje demokracije. Poseban naglasak stavljen je na važnosti zajedničkog djelovanja političara, medija i građana u prepoznavanju i provjeri informacija.
Kako protiv dezinformacija
Potpredsjednik Vlade Davor Božinović istaknuo je da je u vrijeme sve veće polarizacije društva nužno slati jasne poruke i pružati provjerene podatke.
“Građanska i digitalna pismenost ključni su alati u razlikovanju istine od lažnih vijesti”, izjavio je.
Gordan Akrap sa Sveučilišta obrane i sigurnosti upozorio je da dezinformacije dijele društvo i potiču nasilje, dok je Roman Domović s Instituta za istraživanje hibridnih sukoba naglasio da svakodnevno provjeravanje lažnih vijesti predstavlja veliki izazov.
Zaključeno je da kritičko razmišljanje predstavlja najsnažnije oruđe u borbi protiv hibridnih prijetnji. Tehnologija poput umjetne inteligencije može pomoći u razotkrivanju lažnih informacija, ukoliko se njome pravilno upotrebljava.
Uloga političara
Student politologije Fakulteta političkih znanosti Mateo di Giusto, za Global je istaknuo ozbiljnu prijetnju koju lažne vijesti predstavljaju za demokraciju. Misli da lažne vijesti mogu doprinijeti eroziji same demokracije i njezinih načela.
Naglasio je da je demokracija zasnovana na dostupnosti alternativnih izvora informacija, no kada su ti izvori kompromitirani netočnim ili manipulativnim sadržajem, cijeli sustav demokratskih načela dolazi u pitanje.
"Ljudi počinju razvijati averziju prema medijima i novinarima, što vodi političkoj inertnosti i nezainteresiranosti“, objasnio je Mateo.
O ulozi političara i institucija u borbi protiv dezinformacija, istaknuo je da političari trebaju koristiti svoj status kako bi upozoravali javnost na propuste medija i ukazivali na širenje lažnih informacija, neovisno o osobnim političkim stavovima.
"Institucije moraju djelovati u okviru svojih ovlasti i jamčiti da će spriječiti svaki pokušaj manipulacije informacijama. Ako to ne čine dosljedno odozgora, sustav unutar demokratske države neće funkcionirati kako treba“, rekao je.
Brzina širenja lažnih vijesti
Također je naglasio značaj digitalne pismenosti. U vremenu medijskog senzacionalizma i digitalnog oglašavanja, građani koji znaju prepoznati lažne vijesti postaju selektivniji u odabiru izvora i samim time podižu kvalitetu informiranja. Paralelno, mediji gube kredibilitet kada im publika postane educiranija, rekao je.
Na pitanje o utjecaju dezinformacija na društvo, upozorio je da je najopasnija karika brzina širenja lažnih vijesti. Neprovjerene informacije i lažna mišljenja šire se puno brže nego što se mogu verificirati.
"To mijenja individualne i kolektivne stavove, a mišljenje o pojedincu vrlo brzo može prerasti u mišljenje o cijeloj skupini", kazao je Mateo.
Čak i kada se kasnije dokaže da je vijest lažna, ponovno izaziva podjele i potiče iste konflikte, istaknuo je.
