Foto: Neva Žganec / GLOBAL

U gotovo svakom dijelu grada Zagreba postavljeni su novi uspornici prometa koji se protežu cijelom širinom kolnika. Iz Sektora za promet Grada Zagreba potvrdili su da grad trenutačno broji oko 1500 uspornika prometa, a unazad godinu dana postavljeno ih je čak 202, s time da se u tu brojku ubraja i obnova postojećih.

Novi uspornici prometa crvene su boje pa su lako vidljivi i u nepovoljnim uvjetima, a na nekima su ocrtani i pješački prijelazi. Upravo zbog toga Luka Novačko, predstojnik Zavoda za cestovni promet i voditelj Laboratorija za planiranje i modeliranje u cestovnom prometu, smatra da novi uspornici prometa unaprjeđuju sigurnost pješaka.

“S novim se uspornicima prometa onemogućuje slalom vožnja koja je bila primjetna kod montažnih uspornika koji nisu zauzimali cijelu širinu kolnika”, objašnjava Novačko te ističe prednost novih uspornika zbog manjih troškova održavanja u usporedbi s onim montažnim.

Foto: Neva Žganec / GLOBAL

Korist ili šteta?

Stanovnici grada Zagreba imaju podijeljena mišljenja oko novih uspornika prometa. Nezadovoljstvo je izrazio stanovnik zagrebačkog Kozjaka, Maro Maraković.

“Smatram da uspornika prometa po Zagrebu ima previše i to ih čini sasvim bespotrebnim, pa ne vozimo svi velike automobile”, smatra Maro i dodaje da na nekim mjestima previše usporavaju promet te da samo stvaraju gužve.

Neki građani su primijetili korisnost novih uspornika prometa pa tako i Andrija Pravdić, stanovnik naselja Kozari Bok. On tvrdi da su uspornici prometa potrebni u naseljenim mjestima i područjima gdje je više djece te smatra da nije problem vratiti auto u prvu brzinu kod vrtića i škole.

U Zagrebu četiri stanovnika na 100.000 ljudi strada zbog loše prometne kulture građana

“Ako na cestu od 500 metara stavimo tri ili četiri velika ‘ležeća policajca’ to uništava ovjes i podvozje automobila“, smatra Andrija i izražava zabrinutost zbog mogućeg oštećenja svojeg vozila. Slično mišljenje dijeli i stanovnik zagrebačkih Poljanica, Antonijo Lovrić, koji je također zabrinut za podvozje auta.

“Uspornici su korisni u naseljima oko vrtića, škola i parkova, ali da ih se uzastopno zareda nekoliko to nema smisla”, zaključuje Antonijo.

Crna statistika

Novačko tvrdi da su novi uspornici prometa sigurniji za automobil nego prijašnji zbog blažih ulaznih i izlaznih nagiba. Unatoč tome, Novačko smatra da izvedbu novih uspornika treba standardizirati.

“Primijetio sam da neki novi uspornici imaju tako blage nagibe da se nakon nekog vremena vozači naviknu te uopće ne usporavaju, već istom brzinom prijeđu preko uspornika”, objašnjava Novačko. Također vjeruje da su zbog loše prometne kulture hrvatskih vozača uspornici prometa nužnost.

‘Ako na cestu od 500 metara stavimo tri ili četiri velika ‘ležeća policajca’ to uništava ovjes i podvozje automobila’, smatra Andrija Pravdić i izražava zabrinutost zbog mogućeg oštećenja svojeg vozila

“U prosjeku u Zagrebu godišnje imamo četiri smrtno stradalih na 100.000 stanovnika“, govori Novačko i dodaje da je u usporedbi sa Stockholmom stanje u Zagrebu nepovoljnije gotovo pet puta.

U svjetskim se gradovima koriste i ostale vrste mjera poput suženja kolnika, postavljanje šikana, izgradnja kružnih raskrižja, središnjih prometnih otoka te dijeljenog prostora gdje se automobili kreću brzinom pješaka ili biciklista. Novačko ima mišljenje da će klasične uspornike u budućnosti zamijeniti kamere za praćenje brzine kretanja i “pametni” uspornici koji se podižu samo u slučaju kada kamera zabilježi prekoračenje brzine.