OPG KRIZA Online tržnice bile su dobro privremeno rješenje, šteta je što bi na tome sve moglo i ostati

Da bi uspjeli preživjeti u vrijeme pandemije, obiteljsko poljoprivredna gospodarstva okrenula su se prodaji putem društvenih mreža i internetskih tržnica kao dobar način poštivanja epidemioloških mjera. Uz to, počela se pridavati veća pažnja kvaliteti proizvoda i zdravoj prehrani. To potvrđuje i OPG Štokovac koji se bavi proizvodnjom proizvoda od aronije. Iako su svoj OPG otvorili 2012. godine, tek su prošle godine usred pandemije započeli s prodajom putem društvenih mreža. Navode da im se prodaja otada znatno povećala, najveći dio narudžbi i prodaje vršio se putem njihovih društvenih mreža, ali dostavu su ipak odrađivali osobno na kućni prag kupaca.

Novo normalno ne oduševljava proizvođače

Navedena situacija rezultirala je otvaranjem brojnih internetskih tržnica od kojih je jednu pokrenulo Ministarstvo poljoprivrede – Tržnica.hr. Ona je osmišljena s idejom da olakša kupnju i prodaju domaćih proizvoda iz cijele Hrvatske putem koje proizvođači mogu bez ikakve novčane naknade plasirati svoje proizvode. Prema informacijama dobivenim iz Ministarstva poljoprivrede, trenutno na Nacionalnoj Internet tržnici postoji više od 1000 registriranih proizvođača, oko 1250 registriranih proizvoda te gotovo 300 registriranih kupaca. "Ona je nastavak procesa digitalizacije poljoprivrede kao strateškog smjera njezinog razvoja, a zbog izvanrednih okolnosti uzrokovanih pandemijom koronavirusa njezina realizacija je ubrzana", poručili su iz ministarstva. Između 100 odabranih OPG-ova s popisa Tržnice, njih 30 podijelilo je s nama svoje mišljenje o novom načinu poslovanja. Rezultati provedene ankete pokazali su da 64,3 posto njih prodaje svoje proizvode online putem. Njih 32,2 posto je započelo prodaju online putem u vrijeme pandemije COVID-19, dok je 53,6 posto započelo i ranije. To najčešće čine putem svojih Facebook i Instagram profila, vlastite web stranice, virtualnih tržnica, Njuškala, oglasnika te putem e-maila. Također, većina ispitanika nije zadovoljna prodajom putem Tržnice te joj više vide i naglašavaju mane nego prednosti. Iz Ministarstva poljoprivrede napominju da postoje mnogi kanali prodaje, cijeli niz web platformi drugih inicijativa te web trgovine koje poljoprivrednici sami otvaraju i vrše dostavu. Naglasili su i da oni pomažu u povezivanju poljoprivrednih gospodarstava i kupaca, te da ne mogu intervenirati i utjecati na zbivanja na tržištu, pa tako i web prodaji. Iako Ministarstvo kaže da je platforma postigla određene pozitivne efekte ne možemo reći da se OPG-ovci slažu s tim. Foto: Ana Pleše "Dostupni smo na platformi od samog početka i ostvarili smo samo jednu narudžbu. Što bi značilo da platforma, odnosno ideja nije zaživjela jer je ljudi očito nisu prihvatili kao kanal prodaje", nezadovoljni su iz OPG-a Miletić.

Uvijek može bolje

Željka Mesić, predstojnica Zavoda za marketing u poljoprivredi na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, ističe da je pandemija imala značajan utjecaj na sve čimbenike poljoprivrede u Hrvatskoj. "Pandemija je dovela do promjena u potrošačkom ponašanju na koje su se svi u lancu opskrbe hranom morali prilagoditi. Jedan dio proizvođača se jako dobro prilagodio novonastaloj situaciji te je vrlo dobro prihvatio nove kanale prodaje. Isto tako, postoje i stariji poljoprivrednici koji nemaju znanje i vještine za online prodaju. Takvi poljoprivrednici su i dalje vjerni tradicionalnim kanalima prodaje", rekla je Mesić. Kod nekih je utjecaj u proizvodnji bio veći, a kod nekih manji. "Pandemija je potakla poljoprivredne proizvođače da svoju proizvodnju prilagode lokalnom tržištu, gdje i potrošači očekuju veću zastupljenost svježih i autentičnih proizvoda", kazala je. Kada je u pitanju projekt Tržnice, smatra da je bilo prostora za poboljšanje vidljivosti. "Smatram da nije dovoljno promovirana, stranica je statična i nisam sigurna koliko ljudi uopće zna i posjećuje tu stranicu. Nedostaje joj interakcija i dvosmjerna komunikacija između proizvođača i potrošača. Stranica nema korisničke podrške pa ne ulijeva baš preveliko povjerenje", objasnila je Mesić. Nadodala je da smatra da je to dobra opcija za potrošače koji nemaju vremena za odlazak u trgovine ili tržnice, ali da uspjeh nije moguć preko noći, već da je u online prodaju potrebno ulagati. "Vjerujem da su mnogi poljoprivrednici razočarani, no upravo zbog toga bi se trebali okrenuti jedni drugima i zajedničkim nastupom na tržištu smanjiti ovisnost o državi", pojasnila je. Mesić kaže da je pandemija bila odlična prilika za proizvođače da povećaju bazu kupaca, ali kao prepreku spominje probleme s dostavom koja je bila prebukirana te kao rješenje ističe uspostavu većeg prodajnog centra ili dostavu većih količina proizvoda odjednom. Bez obzira na prepreke, Mesić smatra da će u budućnosti doći do jačanja online kupovine zbog većeg interesa za domaće proizvode unatoč cijeni kao presudnom faktoru kupovine. [caption id="attachment_29435" align="aligncenter" width="696"] Foto: Ana Pleše

Treba zaštititi hrvatski proizvod

Marijana Petir, zastupnica u Hrvatskom saboru te predsjednica Odbora za poljoprivredu, navodi da se danas mali broj mladih ljudi odlučuje za poljoprivredu. "Nije se provodila adekvatna politika poticanja mladih na školovanje i rad u poljoprivrednom sektoru. Upravo poljoprivreda može jamčiti samozapošljavanje, ali mladima treba osigurati da budu vlasnici OPG-a i da imaju na raspolaganju potrebne resurse za rad. Važno je osmisliti odgovarajuće politike da bi se ohrabrilo mlade da ostanu živjeti i raditi na selu", istaknula je Petir. "Važno je da naši potrošači razumiju da samo hrvatski proizvod na hrvatskom stolu može osigurati sigurnost hrvatske poljoprivrede, a i države u cjelini", napomenula je. Petir smatra da treba više uložiti u marketing nacionalne online tržnice te osmisliti kampanje za poticanje potrošača na kupnju domaćih proizvoda. Program ruralnog razvoja i umjetni uvjeti njegovog prvog natječaja, situacije kada su se pravila dodjele sredstava mijenjala u tijeku samog natječaja ili kada se predstavnike poljoprivrednika isključivalo s nevjerodostojnim izlikama iz procesa izrade Pravilnika za natječaje za mjere ruralnog razvoja, rezultiralo je nepovjerenjem pojedinih poljoprivrednika u sustav. Ali danas, pet godina nakon, objasnila je Petir, čini se da se situacija poboljšava kada je riječ o transparentnosti i pravednosti samog postupka te odabira najboljih projekata. Na pitanje hoće li se potrošači vratiti starim navikama, mišljenja su podijeljena, no većina vlasnika OPG-ova smatra da sve ovisi o financijskoj mogućnosti. I dok se još sredinom prošle godine od Ministarstva poljoprivrede tražilo da pomogne OPG-ovcima u vrijeme pandemije te pokrene fond, mnogi ispitanici navode da im se slabo ili gotovo nikako nije pomoglo. Također, smatraju da bi Ministarstvo poljoprivrede trebalo organizirati prodaju domaćih proizvoda na razini Hrvatske, a za tu količinu onda smanjiti uvoz.

Zakoni i propisi koji sputavaju

"Ministarstvo poljoprivrede treba ukinuti mnoge sulude zakone, a pogotovo propise koji sputavaju, ograničavaju ili čak zabranjuju da mi OPG-ovci slobodno na tradicionalan, a i suvremen način proizvodimo i prodajemo naš kvalitetan domaći proizvod", objašnjava jedan od ispitanika. Osim toga, ispitanici navode da bi trebalo zaštititi domaće proizvode po uzoru na ostale zemlje EU-a te kako bi više medijskog prostora trebalo posvetiti ekološkoj proizvodnji. "Neke stvarne suradnje institucija i terene nema. Nema koordinacije ni među institucijama, a da bi se teren koordinirao to je san kojim se nitko ne bavi", istaknuo je jedan od ispitanih OPG-ovaca. Anketa je pokazala da OPG-ovci nisu baš zadovoljni prodajom koju su ostvarili, ali nada da postoji potencijal da se to razvije u boljem smjeru ipak postoji.