Nedostaje ljudi i instrumenata
U Razvojnoj strategiji Grada Zagreba za razdoblje do 2020. godine to je navedeno kao razvojni problem, a jedna od strateških aktivnosti je nastavak izrade "seizmološke mreže". "Mikrozonacija Zagreba se nakon dugogodišnjeg čekanja konačno počela provoditi, no dosad je napravljena samo za sjeverni dio grada", poručuje dipl. ing. Krešimir Kuk, stručnjak u Seizmološkoj službi Hrvatske pri Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta. Navodi da stručnjaci na ovaj proces upozoravaju već godinama. Ipak, vjeruje da je Zagreb napravio najviše po pitanju potresa jer jedini u Hrvatskoj ima mrežu seizmoloških postaja koja donekle ispunjava zahtjeve struke. Pohvaljuje i pripremnost gradskih službi koje su nakon potresa čistile ulice, dizale šatore te građanima omogućile tople obroke. Unatoč tomu, Kuk ističe manjak resursa. Naime, nakon potresa pojavila se potreba, ne samo za većim brojem seizmografa, već i za više ljudi. Kuk se prisjeća da su više od 2000 naknadnih trešnja bilježili sa samo pet instrumenata. "Da smo ih imali barem 50, danas bismo puno više znali o onome što je ispod nas. Mnogi još uvijek smatraju da seizmologija služi samo da bismo dobili informacije nakon potresa", zaključuje Kuk.
Foto: Klara Borda
Tvrdi i da bi jači potres uzrokovao znatno veću štetu jer su zagrebačke građevine sada puno manje otporne, ali da javnost zato ne treba plašiti, već da ubuduće treba voditi računa o gradnji.
O PTSP-u se ne govori
Da bi potencijalni potres mogao biti snažan okidač za pogoršanje mentalnog zdravlja Zagrepčana, smatra i prof. dr. sc. Marina Ajduković, psihologinja i redovna profesorica u trajnom zvanju u Studijskom centru socijalnog rada Pravnog fakulteta u Zagrebu. Tvrdi da je Covid-19 "prekrio" učinak potresa jer se o teškim posljedicama koje nosi posttraumatski stresni poremećaj više i ne govori. "Javnost nije dovoljno svjesna da dio građana živi na područjima Zagreba gdje su nakon prvog velikog potresa mjesecima bili izloženi nizu potresa manjeg intenziteta", poručuje Ajduković i dodaje da neki još uvijek nisu riješili svoju stambenu situaciju što itekako utječe na mentalno zdravlje. Iako je na mrežnim stranicama Grada istaknuto da je "u kriznim situacijama važno poduzeti sve mjere da bi očuvali i zaštitili mentalno zdravlje" te su navedeni brojevi telefonskih linija za krizno savjetovanje u pandemiji, Ajduković ističe da to nije dovoljno. "Do građana nisu došle jasne poruke o znacima poteškoća mentalnog zdravlja, što mogu očekivati u ovom razdoblju, kada je preporučljivo, a kada nužno da potraže psihološku pomoć", smatra Ajduković.‘Javnost nije dovoljno svjesna da dio građana živi na područjima Zagreba gdje su, nakon prvog velikog potresa, mjesecima bili izloženi nizu potresa manjeg intenziteta koji su ih ponovno traumatizirali‘, poručuje prof. dr. sc. Marina AjdukovićTakođer, tvrdi da su ove godine mnoge udruge koje se bave zaštitom mentalnog zdravlja dobile znatno manje sredstava za rad i to upravo s obrazloženjem da je manje sredstava na raspolaganju zbog posljedica potresa.
Strahuju i studenti
Posljedice pogađaju i studentsku populaciju. Sofija Frljužec, studentica na zagrebačkom Fakultetu strojarstva i brodogradnje, strahuje od novog potresa. "S obzirom na to da sam iz Krapinsko-zagorske županije, gdje je također nastala velika materijalna šteta, moram priznati da se bojim", tvrdi Sofija. Ipak, smatra da u Zagrebu postoje puno opasnija mjesta od FSB-a. "Sve tri zgrade našeg fakulteta bile su oštećene, a jedna je čak dobila i žutu naljepnicu. To su sredili i nastava se od rokova normalno odvija. Pokoja pukotina je podsjetnik da se potres dogodio, ali one su ionako svuda oko nas", pojašnjava Sofija. Manje strahuje Ljudevit Bučanac, student Pravnog fakulteta u Zagrebu, čija je zgrada također pretrpjela značajna oštećenja. "Moram priznati da se ne bojim novog potresa i da se osjećam mnogo spremnije jer bih bolje reagirao nego prošli put", kaže Ljudevit. Ajduković poručuje da je sveobuhvatna podrška građanima nužna. "Grad Zagreb treba imati jasnu i vidljivu strategiju kako osigurati građanima u ovom razdoblju sva tri ključna aspekta socijalne podrške - emocionalnu, informacijsku i materijalnu", zaključuje Ajduković.Iskustvo ‘s krova‘
Filip Zec volontirao je na obnovi zagrebačkih krovova nakon potresa. Kao osoba sa iskustvom u visinskim radovima, ali i penjanju te gorskom spašavanju, smatra da je građanima potrebno ukazati na stanje fasada pročelja i krovišta stambenih objekata koji gledaju na najprometnije ulice u Zagrebu.
‘Radi se o starim objektima čija pročelja imaju puno izvedenih, reljefnih detalja, kupola, spomenika i drugih, sada značajno oštećenih, labavih elemenata koji u bilo kojem trenutku mogu pasti i ugroziti ljudski život‘, poručuje Zec. Dodaje i da je ova informacija premalo zastupljena u medijima te se nedovoljno radi na prevenciji nesreća.
