Foto: Pexels

U slučaju da tužitelji u sudskom postupku ne dokažu da je o njima objavljena laž ili kleveta, riječ je o Strateškoj tužbi protiv sudjelovanja javnosti (SLAPP). SLAPP tužbe podnose se zbog iznošenja istine ili prenošenja izjava s ciljem sprečavanja objave činjenica koje su u javnom interesu, rekao je predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Hrvoje Zovko. Odvjetnica Vesna Alaburić pojasnila je da takve tužbe predstavljaju ugrožavanje slobode govora medija te uzrokuju jačanje autocenzure.

“Problem je taj da u Hrvatskoj nitko ne nadzire primjenu Zakona o medijima, a tužitelji to znaju iskoristiti”, upozorio je Zovko.

Jedan od ‘alata’ moćnika

Prve naznake SLAPP tužbi pojavile su se ’90-ih godina kada je Vlada imala veliku moć nad nezavisnim medijima. Politički pritisak nad medijima splasnuo je početkom 21. stoljeća, ali pritom se nije smanjio broj tužbi, zato što osim političkih subjekata, neki pojedinac posjeduju veliku ekonomsku moć koju koriste protiv medija.

Tužbe su postale najpopularniji oblik napada na novinare i medije, jer traženje novčanih odšteta od nekoliko stotina tisuća kuna za većinu medijskih agencija znači propast”, objasnio je Zovko.

Zloporabom Zakona o povredi ugleda i časti pokušava se dokazati postojanje duševnih boli koje je medij nanio svojim izvještavanjem određenom političaru, ekonomski moćnom pojedincu ili agenciji / Hrvoje Zovko (FOTO: LUKA STANZL/PIXSELL)

Zovko je rekao da je HND proveo anketu u kojoj su sudjelovale 23 medijske agencije, od kojih je pet medija reklo da protiv njih nije podnesena nijedna tužba, a 18 medijskih agencija dalo je podatke o broju pokrenutih tužbi protiv njih. Rezultati ankete pokazali su da je u Hrvatskoj najmanje 924 podnesenih tužbi protiv novinara i medija te da odštetni zahtjevi iznose više od 77 milijuna kuna.

SLAPP tužbama nameće se pritisak na medije, a zloporabom Zakona o povredi ugleda i časti pokušava se dokazati postojanje duševnih boli koje je medij nanio svojim izvještavanjem određenom političaru, ekonomski moćnom pojedincu ili agenciji. Upozoravanjem na zastrašivanje novinara kao krajnji cilj tužitelja dokazuje se postojanje SLAPP tužbe.

“Te okolnosti često je teško dokazati, ali nije nemoguće”, istaknula je Alaburić.

Izvlačenje na duševne boli

Zovko je rekao da se HND zauzima za dekriminalizaciju odredbe o povredi ugleda i časti kojom se manipulira pozivanjem na duševne boli. Dekriminalizacija znači da se pisanje činjenica neće moći tretirati kao kazneno djelo te da novinari za pošteno izvještavanje neće morati snositi posljedice.

“Uvijek su to iste priče – netko nije mogao spavati ili su nečija djeca pogođena. Pitanje je zašto se duševne boli liječe odštetama od 100.000 kuna“, zapitao se Zovko. Kao bivši urednik Hrvatske radiotelevizije, Zovko je i sam osjetio posljedice ove vrste cenzure. HRT je protiv njega pokrenuo tri sudska postupka. Zovko je napomenuo da veliki problem stvaraju i serijski tužitelji te da su u nekim trenucima određene osobe imale po 40 tužbi protiv medija, a sudski procesi mogu potrajati godinama, pa čak i desetljećima.

‘Tužbe su postale najpopularniji oblik napada na novinare i medije, jer traženje novčanih odšteta od nekoliko stotina tisuća kuna za većinu medijskih agencija znači propast’, objasnio je Zovko

“Novinari u redakcijama ne žele pisati o serijskim tužiteljima zbog mogućnosti da ih isti tužaka i povlači po sudovima”, kazao je Zovko objašnjavajući efekt nametanja cenzure.

Alaburić je objasnila da se novinar protiv takvih optužbi može boriti ako dokaže da je provjeravao činjenice u više neovisnih izvora koji mogu potkrijepiti njegove komentare te da je slijedio profesionalna i etička načela.

Foto: Antonija Grbavac / GLOBAL

Suzbijanje \’klevetničkog turizma\’

Europska federacija novinara prepoznala je SLAPP tužbe kao problem cijele Europe te ustraje na izradi zakonskih prijedloga koje će nacionalna zakonodavstva morati provesti i njima onemogućiti ili smanjiti tužbe bez osnove.

U listopadu je pokrenuto javno savjetovanje za prijedlog o borbi protiv zlonamjernih tužbi protiv novinara, a novi zakon o slobodi medija trebao bi biti predstavljen sljedeće godine. Na plenarnoj sjednici u Bruxellesu prihvaćeno je izvješće s 444 glasova za, 48 protiv i 75 suzdržanih, u kojemu su predložene mjere u borbu protiv SLAPP tužbi, stoji na službenoj stranici Europskog parlamenta.

Prema izvještaju Europskog parlamenta Ureda u Hrvatskoj, suzbijanje “klevetničkog turizma” moglo bi se postići uvođenjem ujednačenih pravila, a predloženo je i da se u tužbama koje se odnose na povredu ugleda odredi mjerodavni sud u mjestu u kojemu tuženik ima prijavljeno boravište. Uz to, predloženo je da se tužitelj sankcionira u slučaju dokazivanja zlouporabe tužbe, a time bi se automatski odbacivali sudski postupci koji ne ispunjavaju objektivne kriterije.