Foto: Pixabay

U veljači ove godine dugogodišnjoj voditeljici kultne emisije Hrvatske radiotelevizije “Dobro jutro, Hrvatska”, Ljiljani Vinković naprasno je prekinut angažman, a na njeno mjesto je postavljena mlada voditeljica Doris Pinčić Rogoznica, koja je na HRT prešla s RTL televizije. Problem je, za Index.hr kaže novinarka i Predsjednica sindikata novinara Hrvatske, Maja Sever, što su žene srednjih godina često zamjenjivane mlađim kolegicama, dok to nije praksa kod muških kolega. Sever smatra da je riječ o diskriminaciji kojoj se mora stati na kraj te izjednačiti položaj muškarca i žena, kako inače, tako i u ovom poslu.

Spolna i dobna diskriminacija

“Ako je točna odluka urednika da se s ekrana uklone ženske osobe iznad 30 godina, onda je na djelu izravno kršenje Zakona o suzbijanju diskriminacije na osnovi spola i dobi”, objašnjava Sever da je riječ o kršenju prvog članka i dodaje da je Sindikat novinara spreman podržati Vinković ako odluči ući u pravnu bitku.

“Jednakost je jedno od osnovnih načela Europske Unije, a propisi Unije u vezi s nejednakosti među najopširnijima su na svijetu”, podsjeća Maja Sever. Novinarka također napominje da javni servis HRT nije potpisao medijski kodeks pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, dok je većina medijskih kuća to učinila.

Generacija iskusnih novinarki i urednica bačena je na margine, komentira predsjednik HND-a Hrvoje Zovko

U cijelu situaciju uključila se i pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Višnja Ljubičić.

“S obzirom na navode da se slično događa uglavnom kolegicama u dobi 40+, dok to nije slučaj s muškim kolegama, postoji sumnja na diskriminaciju temeljem spola i dobi”, ističe Ljubičić za Index.hr.

Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva, Hrvoje Zovko, pojašnjava da bi javna televizija, kao servis svih građana, prva trebala promicati najviše standarde rodne ravnopravnosti, na što obvezuju i odredbe Zakona o HRT-u.

“I dandanas nije jasno zašto je kolegici Vinković zapravo otkazan angažman, dok primjerice s ekrana nisu maknuti njeni kolege Mirko Fodor i Davor Meštrović, koje je HRT opisao kao veterane. Tako je pitanje i zašto na ekranima nema, primjerice, Patricije Levak, Melinde Kurilj Antunović, Maje Fišter, Klaudije Kežić, Elizabete Biočine, Nataše Kraljević Kolbas, Sanje Mikleušević Pavić ili Maje Sever. Riječ je o generaciji iskusnih novinarki i urednica koje su bačene na margine”, komentira Zovko.

Balans poslovnog i privatnog

Ured pravobraniteljice za ravnopravnost spolova potaknut ovim slučajem dva mjeseca je analizirao 122 epizode HRT-ovih emisija Tema Dana, Otvoreno i Dobar dan, Hrvatska.

“Od ukupno 254 teme u svim analiziranim emisijama, samo 9 tema (4 posto) odnosilo se na područja koja su vezana za načela ravnopravnosti, a žene se češće javljaju s terena kao reporterke, a rjeđe su voditeljice i urednice”, rezultat je istraživanja.

Stav Predsjednice sindikata novinara Hrvatske je da su žene u ovom poslu u težoj situaciji od muškaraca. Žene se više moraju dokazivati i balansirati između posla i privatnog. Ni država ni društvo, pa ni medijske kuće im u pravilu ne idu u susret.

“Jedan od pravaca borbe kojim se treba baviti je i poboljšavanje položaja žena u novinarstvu općenito. I statistike i istraživanja pokazuju da ima prostora za borbu. Iako se pokazalo i da je sve više žena u novinarstvu, nažalost pokazuje se i da je novinarstvo sve slabije plaćen posao. Znamo da statistike pokazuju da su žene upravo češće zaposlene na slabije plaćenim poslovima”, ističe Sever.