Obilježavanje Svjetskog dana učitelja ističe važnost svih obrazovnih djelatnika koji svojim radom doprinose ne samo svojoj profesiji, već i razvoju društva u cjelini. UNESCO ga je proglasio 1994. godine, a u ovogodišnji 5. listopada, sukladno pandemiji koronavirusa, slavi učiteljsko vodstvo u kriznim vremenima i oblikovanje budućnosti učiteljske profesije.
Suočeni s nepoznatim
Više od 40.000 djelatnika u vrtićima, školama i na fakultetima preko noći je moralo u cijelosti promijeniti svoj pristup podučavanja te se s nastave uživo prebaciti na
online platforme. Jedan od njih je i magistar primarnog obrazovanja Bojan Iličić iz Osnovne škole Sela, javnosti poznatiji kao učitelj Škole na Trećem.
"COVID-19 u jednom je danu promijenio našu svakodnevicu. Morali smo preoblikovati svoje živote, suočiti se sa strahovima i pronaći unutarnju snagu zbog koje izvlačimo ono najbolje iz sebe", priznaje Iličić te dodaje da je za njega bila velika čast pred kamerama pozdraviti sve učenike trećeg razreda.
U neizvjesnoj situaciji našla se i magistrica primarnog obrazovanja Matea Hodak Dujić iz Osnovne škole Ive Andrića, učiteljica u produženom boravku.
Radovi učenika u produženom boravku, Foto: Privatna arhiva
"Previše mi se pitanja motalo po glavi kad nam je ravnateljica poručila da zbog koronavirusa prelazimo na
online nastavu. Što mi radimo? U čemu sudjelujemo? Nitko nije znao odgovor", poručuje Hodak Dujić. Ističe da je svojim učenicima nastojala što više olakšati novonastalu situaciju.
"Znali smo da drugašići nemaju toliku samostalnost u rješavanju zadaće pa sve što bismo s njima radili morali smo svesti na minimum da na sebe ne bismo navukli ‘gnjev‘ roditelja", tvrdi Hodak Dujić.
Zbog korone bez ugovora
Dok su se neki učitelji morali prilagoditi novom obliku podučavanja, drugi su u jeku pandemije ostali bez radnog mjesta. Jedna od njih je i Kristina Jurčić, magistrica primarnog obrazovanja, također učiteljica u produženom boravku, koja u "prvom valu" nije uopće sudjelovala u online nastavi. Poručuje i da je zbog pandemije bila nemirna i nesigurna na profesionalnom planu.
"Naš Grad prekinut će ugovor s nama u slučaju ponovnog
lockdowna i zatvaranja škola. Radimo s djecom po šest sati dnevno, a posao nam visi o koncu te smo prepušteni na milost i nemilost Grada i Općine", nezadovoljna je Jurčić. Naglasila je i da se doživljaji
online nastave razlikuju.
"Neki učitelji to priželjkuju, a neki upravo suprotno. Iz svoje perspektive mogu reći da online nastavu ne smatram kvalitetnom. Učenici rade preko volje, rastežu posao na cijeli dan", kaže Jurčić i navodi da više posla ostaje roditeljima.
[caption id="attachment_21834" align="aligncenter" width="696"]
Radovi učenika u produženom boravku, Foto: Privatna arhiva
Da su iskustva s novim oblikom nastave individualna, potvrđuju i podaci zasebnog istraživanja Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja provedenog na više od 6700 učitelja osnovnih škola. Oni pokazuju da više od polovice učitelja smatra da nastava na daljinu nije kvalitetna te da su za napredak učenika tijekom pandemije uglavnom zaslužni roditelji. Također, čak dvije trećine učitelja navodi da su u ocjenjivanju bili blaži nego inače.
Učitelj Iličić, koji osim posla "TV učitelja" planira i nastavu u svojem razredu, kao glavni faktor uspješnosti
online modela navodi učeničku motivaciju.
"Kroz ponavljanje gradiva koje smo učili
online pokazalo se da je unutarnja motivacija za učenjem i usvajanjem novih znanja imala ključnu ulogu. U mojem slučaju, učenici koji su bili na različitim razinama znanja usvojili su ishode nastave i tako mjerim uspješnost", objašnjava učitelj.
Pokretači promjena
Hrvatski obrazovni sustav naglo je snašla i svojevrsna digitalna revolucija. Osim privikavanja na korištenje alata poput
Zooma i
Teamsa, učitelji su se i u velikoj mjeri prilagodili cjelodnevnom radnom vremenu.
"Radni dan je počinjao u sedam ujutro i uglavnom završavao oko ponoći. Laptop je, naravno, upaljen cijeli dan, a pogled uvijek usmjeren na njega", kaže učiteljica Hodak Dujić. Učitelj Iličić ističe usavršavanje u sklopu projekta Webučionica.
"Svakodnevnim slušanjem webinara proširivao sam svoje znanje učenicima i drugim sudionicima. Projekt mi je pokazao kolika je volja učitelja za usvajanjem novih vještina", poručuje, i dodaje da je bitno ići ukorak s tehnološkim trendovima mlađih generacija. Ipak, svi su se sugovornici složili da škola uživo nema alternativu i da im je ulazak u učionice u svibnju bio neopisiva radost.
"Riječ učitelja je nezamjenjiva, a interakcija učenika ključna je za njihov razvoj", zaključuje Iličić te dodaje da niti jedan obrazovni sustav nije savršen.
Slaže se i Hodak Dujić, te napominje da bi voljela da se cjeloviti
online model ipak više ne ponavlja.
Radovi učenika u produženom boravku, Foto: Privatna arhiva
Da su iskustva s novim oblikom nastave individualna, potvrđuju i podaci zasebnog istraživanja Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja provedenog na više od 6700 učitelja osnovnih škola. Oni pokazuju da više od polovice učitelja smatra da nastava na daljinu nije kvalitetna te da su za napredak učenika tijekom pandemije uglavnom zaslužni roditelji. Također, čak dvije trećine učitelja navodi da su u ocjenjivanju bili blaži nego inače.
Učitelj Iličić, koji osim posla "TV učitelja" planira i nastavu u svojem razredu, kao glavni faktor uspješnosti online modela navodi učeničku motivaciju.
"Kroz ponavljanje gradiva koje smo učili online pokazalo se da je unutarnja motivacija za učenjem i usvajanjem novih znanja imala ključnu ulogu. U mojem slučaju, učenici koji su bili na različitim razinama znanja usvojili su ishode nastave i tako mjerim uspješnost", objašnjava učitelj.
