StoryEditor

UTOČIŠTE HRABRIH ONLINE ‘O problemu elektroničkog nasilja govori se kampanjski‘

Tematika upita bila je različita, a najviše se isticao sexting popraćen ucjenama i prijetnjama kod ženske populacije, ali i vrijeđanje te omalovažavanje na internetu kod mlađe muške populacije
Autor:
Global.
03/06/2020 u 07:37 h
290520.<br />
Utociste Hrabrih Online i cyberbullying.<br />
290520. Utociste Hrabrih Online i cyberbullying.PIXABAY
"Jedan lik mi se je javio na Instagram da me voli i da želi da se slikam gola. Ja sam rekla ne i blokirala ga, no nekako se je opet javio i prijavila sam ga, no ništa ne znači i sada mi je počeo prijetiti tako što je rekao da zna gdje živim i da će mi doći kući i ubiti me", samo je jedan od primjera javno dostupne poruke jedne 15-godišnjakinje, koja se može pročitati u zoni savjeta na službenoj stranici Utočišta Hrabrih Online.

Suradnja stručnjaka i influencera

UHO je prva hrvatska digitalna platforma osmišljena kao #nohate zona, gdje djeca i mladi mogu potražiti pomoć i dobiti savjet stručnjaka Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu, prof. dr. sc. Danijela Labaša, izv. prof. dr. sc. Igora Kanižaja, doc. dr. sc. Lane Ciboci, magistre komunikologije Katarine Blažine Mukavec te Tine Hrube. Cijelom projektu pridružilo se i nekoliko poznatih hrvatskih Youtubera i influencera, koji savjetuju žrtve elektroničkog nasilja. Prva faza kampanje trajala je od 15. rujna do 15. prosinca 2019. godine. Uz već spomenuti tim stručnjaka iz DKMK-a, djeci i mladima savjete su dijelili Bernardo Brenzi, Dennis Domian, Maša Zibar i Veronika Rosandić, inače poznati hrvatski Youtuberi i influenceri. Sve probleme i savjete jasno su prenosili u objavama na svojim platformama na kojima ih prati dobar dio mladih koji im vjeruju.
"Mi stručnjaci iz DKMK-a smo pripremali odgovore, bilo da su tražili pomoć privatno bilo javno, a naše su im odgovore kao ‘komunikatori‘ prosljeđivali influenceri, koji su ih pritom prilagodili svom stilu i načinu komunikacije", objašnjava Danijel Labaš, jedan od stručnjaka iz Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu. Pomoć u dijeljenju savjeta pružao je i Hrabri telefon, jedan od zajedničkih partnera na projektu. Hrabri telefon već godinama održava komunikaciju s djecom i mladima trudeći se svima dati telefonski ili e-savjet onda kada je najviše potrebna psihološka potpora i pomoć.

Od cyberbullyinga ne može se pobjeći

U prvoj fazi kampanje pristiglo je više od 500 poruka od kojih je 470 bilo anonimno. Većinu poruka poslala su djeca ženskog spola, a gotovo petinu poruka poslali su 13-godišnjaci, koje u stopu prate 12-godišnjaci. "Što se brojeva upita tiče, u početku smo bili jako iznenađeni i morali smo si zbilja dati puno truda da bismo odgovorili što prije, jer nikoga nismo htjeli razočarati i nikoga nismo htjeli ostaviti ‘na cjedilu‘, jer su problemi o kojima su nam pisali doista zasluživali brzu reakciju", nastavlja Labaš. Mnogi od upita rezultirali su s vrlo lošom obiteljskom komunikacijom, ali i nepovjerenjem djece u odrasle. Tematika upita bila je različita, a najviše se isticao sexting popraćen ucjenama i prijetnjama kod ženske populacije, ali i vrijeđanje te omalovažavanje na internetu kod mlađe muške populacije.
Kampanja UHO krenula je u svoju drugu fazu s novom postavom poznatih Youtubera i influencera. Savjete i poruke, djeci i mladima, prenosit će Ema Luketin, Leon Žilavi, Neno Hadžihajdić i Nika Turković. "Ipak bih rekao da mi nemamo velikih očekivanja, osim nade da će nam se oni kojima je pomoć najpotrebnija javljati kao i do sada i da ćemo našim stručnim, ali i prijateljskim savjetom njima doista pomoći i olakšati im teško životno stanje u kojem su se zatekli, najčešće ne svojom voljom", kaže Danijel Labaš i dodaje da u projektu nisu usredotočeni na sebe, nego na one kojima je pomoć u ovim trenutcima zbilja najpotrebnija. Govori i da se DKMK kao udruga koja više od 10 godina provodi programe, projekte i istraživanja medijske pismenosti suočava s visokom stopom i porastom elektroničkoga nasilja koji je prisutan u društvu, a posebno među djecom i mladima. Upravo zbog toga, Labaš smatra "da se o problemu elektroničkog nasilja govori premalo i ‘prigodno‘, ‘kampanjski‘, a ponekad se ne shvaća toliko ozbiljno kao ono fizičko". Objašnjava da su posljedice gotovo iste, ako ne i teže, jer se, kako pokazuju istraživanja, od cyberbullyinga ne može pobjeći. Druga faza planirana je još ranije, međutim veliku ulogu igrala je i izolacija tijekom pandemije koronavirusa, koja je pojačala online komunikaciju među djecom pa je zbog toga bilo nužno kampanju ponovno pokrenuti što prije moguće.

Cilj je prevencija elektroničkog nasilja

Kampanja UHO, pokrenuta je 2019. godine, a samu ideju pokrenula je direktorica Korporativnih komunikacija iz Wiener osiguranja, Alina Radusin, ponudivši nastavak suradnje započete još ranijih godina, s ciljem prevencije elektroničkoga nasilja. "Zato i mogu reći da je ideja za pokretanje nove kampanje nastala nakon dvije kampanje projekta "(O)siguran online", koje su se pokazale izuzetno uspješnima i u kojima smo zajedno održali više predavanja i radionica u školama po cijeloj Hrvatskoj“, govori Labaš. U toj kampanji koristili su se odgojno-obrazovnim video materijalima koji su im pomogli snimiti poznate osobe iz javnoga života govoreći o svojim iskustvima korištenja elektroničkih medija, a online su ponuđeni i različiti odgojno-obrazovni sadržaji roditelja popraćeni stručnim savjetima DKMK-a.

Glas influencera

"Ljudi su općenito mnogo hrabriji kad se mogu sakriti iza nečega, u ovom slučaju, ekrana, stoga mislim da zato ta vrsta nasilja opstaje i raste iz dana u dan. Projekti poput UHO kampanje su nešto što bih voljela da sam imala prilike vidjeti kad sam ja bila u školi, jer normalizira činjenicu da se o tome treba stalno razgovarati, s obzirom na to da je to jedini način da se osvijesti problem i na kraju, riješi", kaže Nika Turković, koja je odrasla na hrvatskoj glazbenoj sceni, a što je ujedno bio i jedan od razloga zašto se pritajila i odlučila odrastanje odraditi van kamera.

Smatra da su na cyberbullying najosjetljivija djeca koja još nemaju izgrađen karakter, koja ne znaju svoje mjesto u svijetu i nemaju percepciju koliko vrijede. S negativnim komentarima se nosi mnogo bolje jer je "razvila vlastito mišljenje o sebi i neku vrstu ‘štita‘" kojim se brani jer, kako kaže, negativni komentari dolaze čim počneš raditi veće, bolje i glasnije stvari

Potreban je veći nadzor roditelja

"Cyberbullying sam i sam iskusio na svojoj koži i to je skoro svakodnevica youtubera i influencera. Stariji sam pa se previše ne zamaram tim stvarima, ali postoje osobe koje ne mogu pojmiti napade svojih neprijatelja ili prijatelja pa čak i onih najbližih koji se skrivaju iza nekog usernamea", kaže Neno Hadžihajdić, na YouTubeu poznatiji kao PvtMole.

Smatra da roditelji sve manje nadziru sadržaj koji djeca gledaju i uz koji provode vrijeme. Smatra da je Internet dobra stvar i da se na njemu može ponešto i naučiti, ali upozorava da ipak ima stvari koje mogu naštetiti drugima. Svoj kanal je od početka gradio "s communityjem koji poštuje jedni druge", a čim bi primijetio širenje negativnih komentara ili vrijeđanja, on bi to zaustavio.

19. travanj 2024 17:59