Mnoge mogućnosti suvremene tehnologije izašle su na vidjelo tijekom globalne pandemije koronavirusa, pred kojim je pokleknuo i obrazovni sustav. Naime, prelazak iz školskih klupa u virtualan oblike nastave zahtijevao je veliku angažiranost profesora te učenika koji su putem internetskih platformi obrađivali gradivo i tako završili ovu školsku godinu. Nemogućnost pisanja ispita ili usmenog odgovaranja otežala je vrednovanje znanja, a starije profesore u osnovnim i srednjim školama te na fakultetima stavila u nezgodan položaj.
Terezija Grgičin, profesorica povijesti u Gimnaziji Bjelovar, podijelila je svoje iskustvo virtualnog oblika nastave, koje je za nju, nakon višegodišnjeg iskustva s učenicima, bilo veći izazov.
Nije lako svladati
"Radili smo preko Microsoft Teamsa, što je trebalo svladati. Sve je to za mene bila nepoznanica jer sam gradivo obrađivala putem interneta pa smo često imali tehničke teškoće", ispričala je Grgičin. Primijetila je da i samim učenicima, bez obzira na svu tehnologiju, ipak nedostaje objašnjenje nastavnika pa i sama preferira povratak u škole.
"Ne sviđa mi se ovakva nastava, jer ja zaista volim svoj posao, ljude i nedostaje mi živi kontakt. Ovo je dobro samo u izvanrednim okolnostima", poručuje profesorica Grgičin.
Slabo korištenje tehnologijom povezano je i s lošijim ekonomskim stanjem. Većina kućanstava na selu i dalje koristi kućne telefone samo u najhitnijim okolnostima
Starije generacije postaju ugrožena skupina u medijskom svijetu koja se sve teže prilagođava na "nove normalne" uvjete života, a uključuju svakodnevno korištenje tehnoloških usluga ili alata. Udaljavanje od modernog svijeta tehnologije u nekim slučajevima može se objasniti nedovoljnom tehnološkom pismenošću starijih populacija. S druge strane, otpor povećava i niska stopa povjerenja u računala, internet ili drugi oblik elektroničke komunikacije. Pomoć mlađih generacija neizostavna je, zbog čega i dolazi do smanjenog interesa za korištenje sličnih uređaja ili usluga. Njihovo poznavanje tehnologije svodi se uglavnom na gledanje televizije te korištenje mobitela samo i isključivo za pozive.
Umirovljenik Vinko kaže da se ni sam ne koristi internetom ni "pametnim "telefonom, jer smatra da bi proces učenja za njega bio dug i kompliciran.
"Današnja je tehnologija jako napredovala. Mladi imaju mnogo više mogućnosti preko interneta, ali se mi stari ljudi u to ne razumijemo pa i ne koristimo", rekao je Vinko. Također kritizira mlade ljude jer su postali ovisni o mobitelima.
"Bez nas starih ljudi, vi ne biste imali s kim razgovarati", dodao je. ‘Pametnim‘ telefonima služe se rijetki, ali i u tim okolnostima prevladava nezainteresiranost starijih građana prema neograničenim izvorima informacija koje su im dostupne putem različitih aplikacija. Generacijski otpor prema tehnologiji osjeća se i u društvenom kontekstu - stariji njeguju međuljudske odnose na temelju stvarne interakcije s ljudima. Tehnologiju zamjenjuju živom riječi koja u staračku usamljenost unosi više energije, emocija te tona od jednog klika na internetu.
Udaljavanje od modernog svijeta tehnologije u nekim slučajevima može se objasniti nedovoljnom tehnološkom pismenošću starijih populacija. S druge strane, otpor povećava i niska stopa povjerenja u računala
Povećano korištenje interneta javlja se u samaca koji su odvojeni od svojih obitelji, no zahvaljujući vizualnim i auditivnim pogodnostima tehnologije ipak se trude ne izgubiti bliski kontakt. Slabo korištenje tehnologije povezano je i s lošijim ekonomskim stanjem. Većina kućanstava na selu i dalje koristi kućne telefone samo u najhitnijim okolnostima, dok je starija populacija u gradu ipak sklonija povremenoj komunikaciji preko mobilnih aplikacija, koje uključuju razmjenu poruka, fotografija ili videozapisa. Društvene mreže poput Facebooka ili Instagrama im i dalje nisu toliko privlačne.
Kuharica Janja dijeli svoje nezadovoljstvo društvenim mrežama s ostatkom svoje generacije, pri čemu smatra da društvene platforme zaglupljuju današnju mladež koja vjeruje u sve ono što je na internetu.
Mobitel samo za posao
"Mene osobno društvene mreže uopće ne zanimaju. Mobitelom se služim samo zbog posla, a u ostalo se ne razumijem", priznaje Janja. Napomenula je da koristi samo jednu aplikaciju, a to je WhatsApp. Olakšala joj je komunikaciju, ali ističe da se ljudi više ne druže jedni s drugima kao prije.
"Mislim da nam tehnologija u budućnosti neće donijeti ništa dobro, nego samo dodatan stres koji bi stariji trebali naučiti svladati, a to nam je veliki izazov s kojim se teško nosimo", priznala je Janja. Svi se slažu se s time da na mladima ostaje svijet te odstupaju od nove tehnologije koja im, kako kažu, nije potrebna. Često funkcioniranje društva uspoređuju s njihovim vremenom zbog čega se i opiru prihvaćanju novog normalnog koje ne bi postojalo bez tehnologije.
