FOTO: MARIJA EDITA FELDI/GLOBAL

S obzirom na to da velika okupljanja i dalje nisu preporučljiva, očekuje se da će medijska kampanja za parlamentarne izbore 2020. ovoga puta biti najzastupljenija na televiziji i društvenim mrežama. Digitalna kampanja bi posebno trebala ići na ruku mlađim generacijama, onima kojima su društvene mreže mnogo pristupačnije i koje većinu informacija dobivaju upravo preko tih medijskih izvora.

Marko Kovačić s Instituta za društvena istraživanja tvrdi da ključ uspjeha na ovim izborima nije samo provođenje dostupne i jeftine kampanje na društvenim mrežama nego i razumijevanje mladih.

Nisu dio političkog diskursa

“Stranke gotovo uopće ne targetiraju mlade jezikom i stilom, a vrlo malo sadržajem”, rekao je Kovačić i istaknuo kako je način iznošenja poruka itekako važan mladima.

Čak i motivirani mladi ljudi koji žele svoj glas dati “pravom izboru” za sebe i svoju zajednicu uskraćeni jer rijetko koja stranka aktivno potiče mlade na participaciju. Kovačić se osvrnuo i na to da mladi tijekom pandemije, kao i inače, nisu bili dio političkog diskursa. Jedini doticaj s vladajućima bila je komunikacija s ministricom znanosti i obrazovanja Blaženkom Divjak vezano za maturu. Uz konstantne izmjene mišljenja i pravila, mnogim mladima koji sada imaju prvi put prigodu glasati, “ostao je gorak okus kaosa u ustima”.

U kulturi u kojoj se status sve više definira lajkovima i sljedbenicima na društvenim mrežama, mladi bi se trebali ugledati na druge aktivne mlade ljude i shvatiti da jedino angažmanom u zajednici i uz političku participaciju postoji mogućnost da se stanje oko njih promijeni, rekao je student politologije Dino Galinović

Potpora namijenjena poduzetnicima, kao i dugoročna ekonomska pitanja koje je trenutačna Vlada pripremila za građane Hrvatske malo se dotakla mladih. Iako je neki mladi smatraju važnim, mnogima nije pretjerano osobna i voljeli bi kada bi se Vlada pobrinula za neke njima važnije probleme. Studentica politologije Rea Andrijašević istaknula je upravo jedan od problema s kojim su se mladi susreli tijekom pandemije i koji mogu zamjeriti trenutačnoj Vladi.

“Mladi su izrazito ugroženi ako se uvede zabrana rada nedjeljom u idućem mandatu vlade. Financijsko stanje mnogo njih uvelike ovisi o tome mogu li raditi vikendom”, istaknula je Rea.

S njom se složio i njezin kolega Lovro Lukavečki koji smatra da je općenito problem politike u Hrvatskoj taj da se nedovoljan fokus stavlja na posebne politike za mlade. Budući da je već godinama aktivan u županijskom savjetu mladih te se bavi poboljšanjem uvjeta za mlade u zajednici, Lovro je objasnio i koji je najveći problem hrvatske politike.

“Stranke mlade uglavnom ne shvaćaju kao partnere, kao one koji danas trebaju biti ravnopravni akteri u društvu, nego se sve uglavnom svodi na floskule ‘mladi su budućnost’ što je potpuno promašeno, oni su i sadašnjost”, kaže Lovro. Dodaje da je na mladima glavnina zadatka i kako se samo njihovom inicijativom stanje može mijenjati.

Pasivnost i manjak političkog obrazovanja

S obje strane političkog spektra jasno se ističe da su mladi nezainteresirani da promijene svoje okruženje. U moru razloga za političku pasivnost, najviše se ističe manjak formalnog obrazovanja koji bi mladima pružio širu sliku i potaknuo ih na samostalno kritičko razmišljanje. Trenutačno u Hrvatskoj postoji samo jedan predmet tijekom osnovnoga i srednjoškolskog obrazovanja koji bi mlade mogao naučiti o politici iako se i lijevo i desno slažu kako to nije dovoljno.

Mladi su izrazito ugroženi ako se uvede zabrana rada nedjeljom u idućem mandatu vlade. Financijsko stanje mnogo njih uvelike ovisi o tome mogu li raditi vikendom, istaknula je Rea Andrijašević

Dino Galinović, također student politologije, u svojoj je kratkoj političkoj karijeri ustrajao da bi što više mladih potaknuo na sudjelovanje u političkim zbivanjima u državi. Smatra kako je konstantan negativan stav u kampanjama, orijentiranost na prošlost i međusobno kritiziranje među kandidatima umjesto sustavnog rada prema boljem, glavni razlog zašto mladi odustaju od politike prije nego što su joj pružili priliku.

“U kulturi, u kojoj se status sve više definira lajkovima i sljedbenicima na društvenim mrežama, mladi bi se trebali ugledati na druge aktivne mlade ljude i shvatiti da jedino kroz angažman u zajednici i političku participaciju postoji mogućnost da se stanje oko njih promijeni”, nadodao je Galinović.

Politika svuda oko nas

Samim odbijanjem participacije mladi odbijaju i sudjelovati u ostalim aspektima javnog života. Politika je svuda oko nas i uvelike oblikuje svakodnevni život. Bilo da je riječ o pružanju kvalitetne zdravstvene njege, mogućnosti zaposlenja, kvalitetnog obrazovanja, većih sloboda i, na kraju krajeva, klimatskih promjena koje su jedan od najvećih izazova i opasnosti 21. stoljeća.

Postavlja se pitanje na kome je da pokrene promjene i potakne mlade na promišljanje svega oko njih? Treba li to ostaviti roditeljima da kroz primarnu socijalizaciju djeci usade, uz moralne vrijednosti i one povezane s kritičkim razmišljanjem ili bi mladi to trebali naučiti tijekom svog obrazovanja? Građanski odgoj koji se trebao uvesti kao skup međupredmetnih tema i tako upoznavati djecu s demokratskim mehanizmima nikad nije zaživio na nacionalnoj razini.