StoryEditor

MARKO ŠOLIĆ Najveća prednost Mense je druženje s ljudima s kojima se odmah razumijem

Inteligencija ne definira čovjeka. Članovi Mense su ljudi najrazličitijih struka, a za uspjeh u bilo kojoj struci znatno su važniji uporan rad i zauzimanje, kaže Šolić
Autor:
Global.
14/10/2018 u 19:53 h
Zagreb, 161018. Portret za intervju. Na slici: Marko Šolić, trenutni predsjednik Mense.
Zagreb, 161018. Portret za intervju. Na slici: Marko Šolić, trenutni predsjednik Mense.MARIJA EDITA FELDI/GLOBAL
Mensa je međunarodna organizacija sa samo jednim uvjetom za članstvo, a to je rezultat na standardiziranom IQ testu koji je viši od 98 posto ukupne populacije. Zvuči li ovo kao jednostavan uvjet za članstvo? Naime, Mensa ima oko 140.000 članova u svijetu, a Hrvatska Mensa nešto više od 700. Razgovarali smo s Markom Šolićem, predsjednikom Mense u Hrvatskoj, koji zna kakav je to osjećaj biti među dva posto najpametnijih ljudi u državi, ali i u svijetu, koje su prednosti toga, ali i postoje li neke mane.

Na mjestu ste predsjednika Mense od lipnja ove godine. Koje ste si ciljeve zacrtali?

Jedan od ciljeva svakako je Mensu više otvoriti javnosti te pokazati da u našim prostorijama ne sjede neki ljudi u bijelim kutama koji pametuju o tko zna čemu. Riječ je o najnormalnijim ljudima koji se druže i pokušavaju napraviti nešto za boljitak društva. Tko god se želi i može pridružiti - dobrodošao je.

Definira li inteligencija čovjeka?

Apsolutno ne definira. Članovi Mense najrazličitijih su struka, a za uspjeh u bilo kojoj struci znatno su važniji uporan rad i zauzimanje.
Jedan je od ciljeva Mensu više otvoriti javnosti te pokazati da u našim prostorijama ne sjede neki ljudi u bijelim kutama koji pametuju o tko zna čemu

Koliko su inteligentne nove generacije? Naime, nedavno su medije preplavili napisi da kao čovječanstvo postajemo sve gluplji.

Testiranjima koja provodimo pristupaju ljudi svih mogućih dobnih skupina. Mladih je još jako mnogo i na prvi bih pogled rekao da tvore većinu onih koji pristupe testiranju. Što se tiče medijskih napisa – opet je riječ o istraživanjima o kojima psihologija kao struka nije potpuno složna. To su stvari koje je vrlo teško precizno istraživati te su često podložne različitim interpretacijama.

Postoje li neka ograničenja za ulazak u Mensu?

Jedini drugi uvjet je da testiranju ne mogu pristupiti mlađi od 14 godina, zbog specifičnosti samog testa. Foto: Marija Edita Feldi/Global

A kako se dolazi na testiranje i o kakvom je testu riječ?

Nekoliko puta na godinu u različitim dijelovima Hrvatske organiziramo testiranja inteligencije. Prijavljuje se putem interneta ili na mjestu održavanja. Postoji i mogućnost individualnog testiranja u dogovoru s ovlaštenim psihologom. U posljednjih nekoliko godina prosječan je broj testiranih bio više od pet stotina pristupnika. Na nedavnom testiranju u Zagrebu prijavilo se više od stotinu, a isti ih je dan u Splitu bilo više od pedeset. Što se tiče testiranja, Hrvatska Mensa uvijek koristi trenutačno najbolji postojeći standardizirani IQ test. Riječ je o zadacima koji moraju biti kulturološki što je više moguće nepristrani, što, među ostalim, znači da nemaju nikakva slova ili brojke. Testiranja uvijek vodi ovlašteni psiholog koji jedini ima uvid u rezultate – sve što Hrvatska Mensa dobije jest popis ljudi koji su zadovoljili uvjet za članstvo.

Koji je to uvjet?

Uvjet za ulazak u Mensu je IQ u dva posto populacije koji postižu najbolji rezultat.

Jesu li testovi inteligencije danas važni pri zapošljavanju?

Testiranja inteligencije često se provode pri intervjuu za posao ili na prijamnim ispitima za fakultete. Važno je napomenuti da se u takvim slučajevima znaju koristiti vrlo različiti testovi koji jako variraju u pouzdanosti, ali na njima obično ne dobivate povratnu informaciju o konkretnim rezultatima testiranja. Zato je važno još jednom istaknuti da Mensa uvijek koristi najbolji trenutačno postojeći test, nakon kojeg dobivate rezultat s izmjerenim IQ-om te psihologovu interpretaciju dobivenog rezultata. Postoji i mogućnost organiziranja testiranja prema dogovoru u tvrtkama ili ustanovama. Što se tiče poslodavaca – to je njihov izbor. Iskustvo pokazuje da postoje poslodavci koji cijene visokointeligentne zaposlenike, kao i oni koji njima budu zastrašeni.

Koje su aktivnosti Hrvatske Mense?

Nedavno smo u Mensi počeli s ciklusom predavanja iz popularne znanosti. Predavanja se održavaju drugi petak u svakom mjesecu u našim prostorijama. Dosad smo ugostili prof. Jasenku Gajdoš Kljusurić sa zagrebačkog PBF-a te prof. Zvjezdanu Stančić s Geotehničkog fakulteta u Varaždinu. Također, tu su i neke pogodnosti za članove. Osim uobičajene članske iskaznice i naše majice, članovi dobivaju i pristup zatvorenim dijelovima naših internetskih stranica, te grupi na Facebooku, ali i popuste na različitim okupljanjima koja organiziramo. Ipak, osobno mi je učlanjenjem u Mensu najveća prednost bila druženje s ljudima s kojima se odmah razumijem.
Iskustvo pokazuje da postoje poslodavci koji cijene visokointeligentne zaposlenike, kao i oni koji su njima zastrašeni

Kada ste vi sami ‘otkrili‘ svoj iznadprosječni kvocijent inteligencije?

Službenom Mensa testu inteligencije pristupio sam sa sedamnaest godina. Rezultat je blago rečeno bio pozitivni šok – nikad prije nešto takvo nisam očekivao. No u životu je inteligencija samo jedna od mnogih mentalnih karakteristika koje definiraju čovjeka, a svaka od tih karakteristika može ići u bilo kojem smjeru. Tako da ne mislim da visoka inteligencija bilo koga čini "nenormalnim", pogotovo zato što je tih gornjih dva posto najinteligentnijih zapravo relativno mnogo u bilo kojoj sredini.

Je li istina ili mit da visokointeligentni ljudi imaju slabije razvijenu socijalnu inteligenciju i lošiji su društvenim okolnostima?

To je više pitanje za sociologe, ali mislim da je to mit. Neki visokointeligentni ljudi socijalno su jako vješti, a neki nisu. Čak i kad bismo mogli precizno istražiti postoji li korelacija u jednom ili drugom smjeru, opet ne bismo znali što je uzrok te korelacije.

Osim što ste predsjednik Mense u Hrvatskoj, profesor ste informatike, ali i fotograf. Kako spajate te poslove i koji vam je najdraži?

Usput i pečem kolače, to bih izdvojio kao najdraže. Nekad je teško odlučiti između nekoliko vrlo različitih poslova koje podjednako volim raditi, pa je vrlo teško i posložiti prioritete. Kako bilo, najvažnije je da uz sve te poslove ostane i nešto vremena za normalan život i, naravno, za putovanja.
27. travanj 2024 04:58