Foto: Pexels

Iako većina studenata doba studiranja posvećuje učenju, izlascima i studentskim poslovima, neki smatraju da je to pravo doba za otvaranje vlastitog obrta ili obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva (OPG). Neki od njih su zbog toga izgubili studentska prava, a proces otvaranja obrta je kompliciran i dugotrajan. No zbog bespovratnih sredstava koje država i Europska unija trenutačno nude, mnogi to prepoznaju kao odličnu prigodu.

“Već se četiri godine bavim fotografijom i videoprodukcijom te sam sad došao do faze kada moram investirati mnogo novca u bolju opremu, a kao redovan student si na neki način ograničen. No država nudi bespovratna sredstva koja jako dobro dođu za ulaganje u potrebnu opremu”, ispričao je student Ekonomskog fakulteta Josip Čoklica.

Proces otvaranja posla

Redovan student ne može otvoriti obrt bez promjene statusa studenta u onaj izvanrednog studenta. Portal Burza.com.hr prije dvije godine je izvijestio da je jedini način da redovni student ne izgubi prava taj da kada osnuje obrt, za direktora postavi osobu od povjerenja. Ako student želi biti vlasnik obrta, mora se prebaciti na izvanredan studij ili gubi studentska prava i obvezan je sam snositi troškove studija i zdravstvenog osiguranja.

“Kada se prelazi s redovnog na izvanredni studij, mora se prijaviti zdravstveno osiguranje najkasnije 30 dana od promjene statusa, a nakon prebacivanja ili za prebacivanja iz statusa redovnog studenta, potrebno se javiti savjetniku Hrvatskog zavoda za zapošljavanje koji objasni nužne korake”, objasnio je Josip.

Josip Čoklica / Foto: Privatna arhiva

Nešto noviji podaci, oni iz 2020., potvrđuju da za otvaranje vlastitog posla student najprije mora izabrati ime, sjedište i djelatnost. Moguće je prijaviti više djelatnosti, no tada je važno istaknuti koja je djelatnost primarna, a koje su sekundarne. Iz imena obrta mora biti jasno kojom se djelatnošću osoba želi baviti. Zatim se odlazi u mjerodavni Ured državne uprave da bi se obrt registrirao, za što su potrebni OR obrazac i osobna iskaznica, pojasnili su iz studentske udruge eSTUDENT na svojim stranicama.

jedini način da redovni student ne izgubi prava taj da kada osnuje obrt, za direktora postavi osobu od povjerenja

Otvoreni žiroračun i pečat važniji su pri otvaranju obrta, a za izradu pečata potrebna je kopija Rješenja o upisu u obrtni registar, dok je za žiroračun potrebno rješenje, obrtnica, pečat i osobna iskaznica. Isto tako, pri otvaranju obrta potrebno je prijaviti se u sustav mirovinskog i zdravstvenog osiguranja te voditi Knjigu prometa. Ako se obrt otvara radi ostvarenja bespovratnih sredstava cijeli proces je kompliciraniji.

“Popunjava se plan i troškovnik, procjenjuje se konkurencija i inovativnost projekta i poslovne ideje, sluša se online radionica, a nakon poslanog poslovnog plana iz HZZ-a javljaju jesi li prošao ili ne”, kazao je Josip.

Bespovratna sredstva

Student ekonomije istaknuo je kako je potrebno ostvariti 65 bodova od 100 za prolaz i dobivanje bespovratnih sredstava te je zbog toga za njega ovdje došlo do prvog problema.

“Nisam ostvario dovoljno bodova jer sam samouk i nisam znao da treba priložiti neke dokumente, ali svatko ima pravo na prigovor osam dana od primitka informacije”, istaknuo je student ekonomije.

Jedan od načina kako zadržati studentska prava i otvoriti vlastiti posao osnivanje je obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva (OPG). Student Fakulteta političkih znanosti Roko Kalafatić u procesu je otvaranja OPG-a i sačuvao je prava kao redovan student. Na otvaranje vlastitog posla odlučio se prošle godine na početku pandemije. Tome su pripomogli online nastava, višak vremena te ljubav prema kuhanju.

Foto: Roko Kalafatić/Privatna arhiva

“Najteže je bilo otkriti kako očuvati studentska prava, a ne raditi mimo zakona”, rekao je Roko.

Roko planira proizvoditi chilli umake te mu je bilo preskupo uvoziti i prerađivati, stoga je odlučio pronaći zemlju za uzgoj, a uz tim ljudi koji su mu pomogli to je i ostvario. Pronašao je prostor za preradu i skladište te započeo.

Ne mora plaćati PDV

“Ovo su najbolji uvjeti jer nisam u sustavu PDV-a jer ne prelazim promet od 300.000 kuna na godinu te zbog toga ne pripadam među porezne obveznike”, istaknuo je Roko.

Pri otvaranju OPG-a velika je prednost u tome što ih država gleda kao obiteljske poslove koji se rade s članovima kućanstva, rekao je Roko, ali istodobno mogu biti ozbiljan i zahtjevan posao.

Pri otvaranju obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva velika je prednost u tome što ih država gleda kao obiteljske poslove

“Malo je teško usklađivati obveze na fakultetu i na poslu, pogotovo jer sam prije dva mjeseca dobio posao na radiju kao voditelj jutarnje emisije, pa je otvaranje OPG-a uz to sve postalo malo teže”, kazao je Roko i dodao da bi preporučio svima koji imaju volje da učine isto.

Informacijama o tome koliko redovnih i izvanrednih studenata trenutačno ima vlastiti posao ne raspolaže ni Hrvatska gospodarska komora niti Hrvatska obrtnička komora. Obrte je pak moguće pretražiti putem Obrtnog registra Ministarstva gospodarstva i održiva razvoja.