Neinformiranost o zanimanjima
Seizmologija i dimnjačarstvo samo su neka od zanimanja koja je koronavirus doveo u središte pozornosti. O tim se zanimanjima nije toliko razmišljalo dok nisu postala prijeko potrebna. Docentica s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, seizmologinja Iva Dasović smatra da se u Hrvatskoj potrese ne shvaća dovoljno ozbiljno te se iz tog razloga ne razmišlja ni o seizmologiji. Ipak, kaže, razumije i takvo razmišljanje. "To je u neku ruku razumljivo jer se snažni potresi događaju rijetko, a zna se dogoditi da postoje dulja razdoblja kad je seizmička aktivnost smanjena, pa i slabi potresi budu rijetki – već smo dva desetljeća u relativno mirnom razdoblju", kaže Dasović. Seizmologija nije jedno od najpopularnijih zanimanja, a razlog za to je i neinformiranost. Naime, o geofizici se uči tek ponešto na geografiji pa učenici i ne znaju da takav studij postoji. Međutim, preddiplomski studij geofizike popuni se svake godine u ljetnom roku, ističe Dasović. Moguće je da će u akademskoj godini 2020./2021. više studenata na listu željenih fakulteta staviti geofiziku ili poslijediplomski studij epidemiologije, a oni koji se upisuju u srednje škole, možda baš odaberu onu za dimnjačare. "Iako uvjeti ovo proljeće nisu bili baš sjajni, u neku ruku dobro je da se čuje za ta neka manje popularna, a važna zanimanja koja inače teško dopiru do šire javnosti ili se čak smatraju manje važnima", govori docentica i dodaje da je posao seizmologa iznimno važan. "Kaže se da ne ubijaju potresi, nego loše građene zgrade", ističe docentica te objašnjava da su seizmolozi ti koji pomažu građevinarima informirajući ih kako prikladno graditi.Hrvatskoj nedostaje 500 dimnjačara
Potkraj 2019. godine, šef Grupacije dimnjačara Hrvatske gospodarske komore Dejan Lončarić na konferenciji u HGK rekao je da su u posljednjih pet godina školu za dimnjačare upisala samo 32 učenika te da Hrvatskoj nedostaje 500 dimnjačara, prenosi poslovni.hr. Prosječna plaća jednog dimnjačara u Hrvatskoj jest od 4000 do 6000 kuna, naveo je Lončarić, a zainteresiranost mladih je - nikakva. Za to se zanimanje može i prekvalificirati, ali u tom slučaju poslodavac mora minimalno godinu dana ulagati u radnika, što iziskuje velike troškove. "Sva aktivnost i trošak je isključivo na poslodavcu, a samo neke lokalne uprave rijetko sufinanciraju trošak školovanja", rekao je tada Lončarić. Dasović, kao docentica na PMF-u, poziva studente da upišu upravo taj fakultet, koji jedini u Hrvatskoj omogućava obrazovanje na području geofizike. Svima onima koji žele krenuti tim putem savjetuje da upišu preddiplomski studij geofizike, a zatim i diplomski studij, koji će pomoći pri razvijanju praktičnih znanja iz seizmologije i fizike čvrste zemlje ili iz meteorologije i fizičke oceanografije. Dodaje i da diplomski studij mogu upisati svi oni koji su završili srodni preddiplomski studij, odnosno onaj studij koji sadrži dosta fizike i matematike. Na diplomskom studiju zbog malog broja studenata vlada obiteljska atmosfera, a i profesori imaju mogućnost više se posvetiti svakome studentu posebno.Tko želi - može
Dosad u sklopu fakulteta nije postojala praksa, ali Dasović govori da će se i to uskoro promijeniti. Ipak, studenti s fakulteta ne odlaze nespremni za rad jer u sklopu nastave rješavaju brojne praktične zadatke, diplomski rad nerijetko bude objavljen u međunarodnim znanstvenim časopisima, a potiče ih se i na istraživanja. "Tko god želi raditi, može – mi ćemo mu pomoći da to ostvari", ohrabruje docentica. Nakon završetka studija geofizike, studenti nisu vezani za Hrvatsku, pružaju im se brojne mogućnosti za rad zbog stručnosti koju steknu tijekom studiranja. "Znanje koje se stekne univerzalno je, tako da ako netko odluči iskušati sreću izvan Hrvatske, neće imati problema pri zapošljavanju u inozemstvu", ističe Dasović. Univerzalno je i znanje koje stekne dimnjačar, a za to zanimanje u Hrvatskoj se može školovati samo u Zagrebu, baš kao i za seizmologa. Školovanje u obrtničkoj školi traje tri godine, a nakon toga naći posao ne bi trebao biti problem.Zna se gdje će se potres dogoditi, ali ne i kada
Potresi se još ne mogu predvidjeti, a Dasović smatra da smo jako daleko od toga budući da je seizmologija mlada znanost i još mnogo toga treba naučiti. Područje koje će zahvatiti potres seizmolozi sa sigurnošću mogu potvrditi, ističe docentica i dodaje da se "potresi događaju u pravilu u unutrašnjosti Zemlje do čega nemamo pristup instrumentima i za njih doznamo nakon što se potres dogodio, kad seizmički valovi dođu do nas na površini". Dasović pojašnjava proces.
"To vam je kao da ste u mračnoj prostoriji i povremeno se upali svjetlo, a vi u tom kratkom vremenu pokušate zapamtiti gdje je što i shvatiti zašto se svjetlo uopće upalilo", objašnjava Dasović. Snažni potresi mogu biti opasni ako način života ne prilagodimo njihovu djelovanju, a da bismo to mogli što uspješnije učiniti, još mnogo toga o njima moramo naučiti, tvrdi Dasović te smatra da su "potresi naš prozor u unutrašnjost Zemlje".
