Foto: Privatna arhiva

Mihovil Baković student je završne godine na University of Bridgeport, Ernest C. Trefz School of Business u Bridgeportu u Connecticutu, koji je prošlo ljeto proveo radeći u San Franciscu i Silicijskoj dolini, regiji u južnom dijelu San Francisca, koja je svjetski centar za visoku tehnologiju, inovacije, rizični kapital i društvene medije.

Toj je prigodi prethodilo niz iskustava koja su mu pomogla da bude među 15 izabranih studenata iz cijelih Sjedinjenih Američkih Država koji su izabrani za prestižni True Entrepreneur Corps (TEC) fellowship i koji su dobili prigodu raditi za različite True Ventures portfolio tvrtke koje su usredotočene na rani razvoj tehnoloških startupa.

Tijekom studija u SAD-u uspio je prikupiti različite kvalitete koje su potrebne za uspješno obavljanje posla u startup tvrtki, a sve je počelo tako što je na sveučilištu za glavni smjer uzeo Business Administration.

Osmišljanje vlastitog startupa

“Prvi semestar imao sam predmet osnove poduzetništva, gdje smo cijeli semestar radili na poslovnom modelu Canvas, što je neka verzija biznis plana za vlastitu ideju te na kraju prezentirali za ocjenu. Na kampusu također imamo poduzetnički centar čiji sam član otkada sam došao – tamo radi šest mentora od kojih je svaki specijaliziran za jedno područje kao što su, primjerice, prodaja, marketing, financije ili pravo. Oni ti pomažu da si predočiš svoju ideju i pokreneš biznis, to jest vlastiti startup“, započinje Mihovil.

U sklopu predmeta trebali su razraditi ideju za startup, a ideja na kojoj je Mihovil radio zvala se MyHotelRider, zamišljena kao platforma na kojoj bi ljudi, kada rezerviraju sobu u hotelu, mogli personalizirati i prilagoditi cjelokupnu ponudu i sadržaj hotela po vlastitim željama.

“Oni se mogu ulogirati na našu platformu prije nego što dođu u hotel i vidjeti što ih sve čeka kada dođu u hotel, i što se sve nudi od usluga. Zatim to mogu modificirati prema svojim željama, počevši od malih stvari kao što su, primjerice, jastuci na krevetu, miris sobe, pića koje će imati u hladnjaku, do obroka koje će jesti u restoranu te aktivnosti za vrijeme boravka”, ističe Mihovil.

Na kampusu imamo poduzetnički centar, tamo radi šest mentora od kojih je svaki specijaliziran za jedno područje kao što su, primjerice, prodaja, marketing, financije ili pravo

Ponekad se dogodi da se ideja koja se radila u sklopu fakultetskih obveza pokaže uspješnom pa ju studenti znaju iskoristiti i u neke druge svrhe. Ujesen 2018. Mihovil je tako MyHotelRider prijavio na Student Startup Madness natjecanje, najveće student-startup natjecanje u SAD-u, i bio među 64 najbolja studentska startupa u Americi.

“Od tisuća prijava, internetskim ocjenjivanjem odaberu top 64, gdje sam upao, što je vrlo veliki uspjeh s obzirom na to da smo na MyHotelRideru tada radili samo nekoliko mjeseci. Zatim usporede napredak koji se ostvario do drugog kruga kada odluče top 32, od kojih poslije najboljih osam pozovu na veliku završnicu koja se obično održava svake godine u ožujku u Austinu u Teksasu. Tamo se održava South by Southwest konferencija, jedna od najvećih za poduzetništvo u državi, gdje izabrani ispred panela sudaca i publike prezentiraju svoj model te pobjednik osvaja novčanu nagradu”, kaže Mihovil.

Preko poduzetničkog centra, Mihovil je došao i do jedne tvrtke u Connecticutu koju je pokrenula bivša studentica njegova fakulteta, a u kojoj su tražili stažista da im pomogne s marketingom. Tu je radio šest mjeseci na startupu Soccrates.

“Radili smo na aplikaciji koja bi pomogla sportašima, točnije nogometašima, da dobiju veći individualni pristup od trenera. Znači, mogli bi trenirati u slobodno vrijeme kod kuće, dobili bi vježbe, a trener bi ih mogao evaluirati i reći što bi trebali popraviti te na čemu trebaju više raditi”, ističe Mihovil.

Kompetitivan fellowship

Sve to Mihovila je pripremilo za rad u Silicijskoj dolini, kao i putovanje u Kostariku u sklopu predmeta Međunarodno poduzetništvo na fakultetu, gdje je dva tjedna proveo volontirajući u provinciji Puntarenas kako bi pomogao ruralnoj zajednici AsoProLA uspostaviti vertikalnu integraciju njihova poslovnog modela za proizvodnju, distribuciju i prodaju kave.

“Svaki semestar različita grupa studenata ide tamo i radi na odredenom zadatku. Mi smo radili na identificiranju njihove jedinstvene ponude vrijednosti jer oni proizvode domaću kavu, čokoladu, marmeladu i druge proizvode te ih izvoze u SAD gdje je konkurencija velika; te smo im pomogli prikupiti novac za strojeve koji im pomažu s proizvodnjom”, prisjeća se Mihovil.

Mihovilu je dodijeljena nagrada za poduzetnika godine, za što ga je nominirala dekanica i predsjednica poduzetničkog centra

Prošlo je ljeto Mihovil odlučio ostati u SAD-u i raditi puno radno vrijeme, a njegov mentor u poduzetničkom centru pokazao mu je True Entrepreneur Corps fellowship u San Franciscu na koji je bilo teško upasti. Ipak, Mihovil je vidio da je fellowship vrlo kompetitivan i da obuhvaća područje koje ga zanima, a tiče se poduzetništva i venture capital svijeta.

Odlučio se prijaviti, a proces prijave bio je dug i kompliciran – od životopisa, osobne izjave, dva pisma preporuke, jednominutni promotivni video i internetski upitnik. Potkraj prosinca 2018. dobio je potvrdu da je prošao u drugi krug izbora za fellowship, a potkraj veljače 2019. dobio je ponudu od startup tvrtke Prellis Biologics, fokusirane na visoko naprednu fiziku i staničnu biologiju za izgradnju organa i tkiva iz biootiska, koju je prihvatio.

“Ja sam bio jedini sportaš i međunarodni student te sam pohađao znatno manje sveučilište jer ostali su dolazili sa Stanforda, Columbije, MIT-a (Massachusetts Institute of Technology), Georgetowna, i sličnih sveučilišta”, kaže Mihovil.

Budući da američki fakulteti iznimno cijene takva postignuća, Mihovilu je dodijeljena nagrada za poduzetnika godine, za što ga je nominirala dekanica i predsjednica poduzetničkog centra iz nekoliko razloga, uključujući već spomenuti plasman na Student Startup Madness natjecanju, sudjelovanje u True Entrepreneur Corps (TEC) fellowshipu te prisutnost na brojnim biznis plan natjecanjima u saveznoj državi Connecticut.

Demistificiran Ivy Lague

Nadalje, Mihovil ističe jednu od prednosti života u San Franciscu i Silicijskoj dolini, a to je da “studenti sa svih strana svijeta žele tamo stažirajući provesti ljeto, dobiti iskustvo i onda se poslije vratiti – tamo upoznaš ljude s drukčijim pozadinama, iskustvima, iz različitih kultura i to ti samo pomaže da se razvijaš kao osoba”.

Prisjeća se i da, družeći se sa studentima s prestižnih fakulteta, kao što su Harvard i Columbia, koncept Ivy Lague studenta se demistificira i shvatiš da se svi oni koji polaze te poznate fakultete ništa bitno ne razlikuju od ostalih.

“Nisu pametniji ili sposobniji napraviti više nego mi, ali imali su tu veliku prigodu ići u takvu školu. Oni imaju prednost što se tiče ljudi koje znaju, međutim ako radiš naporno i s mnogo truda, možeš preskočiti sve te prepreke”, zaključuje Mihovil.

Silicijska dolina – inovativnost kao način života

“To je mjesto u svijetu gdje možeš dobiti potporu u čemu god želiš i tek kada odeš shvatiš koliko je to posebno. Bit cijelog područja jest da svi žele izumiti nešto novo, sva ta inovativnost je dio svakodnevnog života i navikneš se da svatko radi na nečem drugom. U tom su Zaljevu ljudi s nekom svrhom da stvore bolji svijet nego što je danas i svi su voljni pomoći jedni drugima, vrlo su motivirani za rad te je stoga vrlo jedinstveno mjesto. Stvari na kojima ljudi rade, koje vidiš kada dođeš tamo, toliko su napredne – to je sve ono možeš zamisliti u svijetu znanstvene fantastike. Na kraju krajeva, tu su sjedišta Googlea, Applea, Microsofta, Facebooka, Ubera, Twittera i drugih prestižnih tvrtki”, govori Mihovil Baković.