Foto: Screenshot/Televizija Student

Ulaskom u Europsku uniju broj mladih poljoprivrednika u Hrvatskoj povećao se sa sedam na 12 posto, no i dalje je to malo. Najveće teškoće s kojima se početnik u poljoprivredi može susresti su nedostupnost zemljišta te birokratski problemi koji nisu neuobičajeni za Hrvatsku. Stoga je teško s poljoprivredom početi od nule, a s time se slaže i Krešimir Šokić, student četvrte godine biljnih znanosti na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, koji je s 23 godine već vlasnik OPG-a.

Početak je najteži

“Na svu sreću naslijedit ću ovo što je moj tata počeo, ali inače da počinjem od nule to je jednostavno toliko teško jer se svi trenutačno otimaju za zemlju”, rekao je Krešimir te pojasnio da su skupe cijene repromaterijala i strojeva i da neće svaka banka dati kredit za ovakav posao.

Krešimir Šokić (Foto: Screenshot/Televizija Student)

Krešimir se s ocem na površini od oko 220 hektara bavi proizvodnjom pšenice, soje, kukuruza i pivarskog ječma. Tradicija bavljenja poljoprivredom u njegovoj obitelji je duga, a da se i on želi time baviti znao je još u osnovnoj školi, stoga je za njega bilo prirodno da upiše Poljoprivredno-prehrambenu školu u Požegi.

Trenutačno usklađuje fakultet u Zagrebu i posao u Orubici, malom slavonskom mjestu uz Savu. To definitivno, kaže Krešimir, nije jednostavno, no profesori su razumni i dopuštaju mu da izostaje s predavanja.

Sporedna stvar u Hrvatskoj

Bavljenje poljoprivredom nekad je bio sastavni dio života ljudi u Slavoniji, no danas Slavonija trpi velika iseljavanja mladog stanovništva.

“Jednostavno ovo je veliki rizik što se tiče novca, a upitan je profit malih proizvođača te zbog toga mislim da jednostavno lakše je otići u inozemstvo ili baviti se drugom djelatnošću nego poljoprivredom u ovakvom stanju kakva je”, rekao je Krešimir.

‘Mladi sve više postaju svjesni kako su proizvodnja hrane, zaštita i održivo korištenje prirodnih resursa kao i uređenje krajobraza i okoliša zanimanje budućnosti’, istaknula je Aleksandra Gečević s Agronomskog fakulteta

Predsjednik Hrvatske udruge mladih poljoprivrednika Jan Marinac objasnio je da ljudi u Hrvatskoj ne pridodaju veliku važnost poljoprivredi, a ona bi trebala biti glavni gospodarski pokretač svake zemlje. Njezina važnost, istaknuo je, posebno je vidljiva u situacijama poput trenutačne, kada se u Ukrajini vodi rat te velika većina hrane koja se proizvodila i dolazila iz nje više nije dostupna.

“Dolazimo do toga da je Hrvatska dostatna nekih dva, tri mjeseca sa svojom hranom. Znači trebali bismo povećati količinu hrane koju proizvodimo i osigurati kvalitetnu hranu. I zato treba staviti naglasak na poljoprivrednu proizvodnju i važnost proizvodnje hrane, odnosno na samu poljoprivredu”, pojasnio je Marinac.

Interes mladih raste

Iako poljoprivreda u Hrvatskoj pamti i bolje dane, obiteljskim poslom bavi se i studentica hortikulture na Agronomskom fakultetu Nives Kovačević. Primarna djelatnost OPG-a njezine obitelji je vinarstvo i vinogradarstvo, a uz to imaju i borove i lješnjake, od kojih ove godine, rekla je Nives, očekuju zadovoljavajuć prinos. Oduvijek je bila u svijetu vinogradarstva i vinarstva, a da će se time baviti i u budućnosti, bila je sigurna kad je upravo njihovo vino osvojilo zlato na natjecanju u Mađarskoj.

“Na jesen ću upisivati diplomski studij. Dvoumim se između dva smjera, no oba su vezana uz vinogradarstvo i vinarstvo”, istaknula je Nives. Dodala je da se ne boji za svoju budućnost jer smatra da je potrebno izboriti se za svoje ambicije i planove.

Aleksandra Gečević iz Ureda za upravljanje kvalitetom Agronomskog fakulteta u Zagrebu rekla je da se interes za upis na njihov fakultet u posljednjih nekoliko godina povećao.

Nives Kovačević (Foto: Screenshot/Televizija Student)

“Mladi sve više postaju svjesni kako su proizvodnja hrane, zaštita i održivo korištenje prirodnih resursa kao i uređenje krajobraza i okoliša zanimanje budućnosti“, istaknula je Gečević i dodala da njihovi studenti obavljaju stručnu praksu u različitim tvrtkama te u laboratorijima i pokušalištima fakulteta, a kroz njihov projekt “Unapređenje stručne prakse na preddiplomskim i diplomskim studijima Agronomskog fakulteta” žele povećati zapošljivost i olakšati studentima uključivanje na tržište rada.

Isplativost ovisi o ulaganjima, ali i o vremenskim uvjetima

Krešimir je pojasnio da su se u posljednjih pet godina povisile cijene otkupa žitarica, uljarica i ostalih usjeva, a i cijene gnojiva, hrane za stoku i zaštitnih sredstava. Prema toj računici, ratari, u koju skupinu se ubraja i on, ove godine zaradit će više zbog cijene otkupa. No s druge strane, stočari će zaraditi manje jer su cijene mlijeka ostale iste unatoč većim troškovima proizvodnje. Istaknuo je da dobit u njegovu poslu uveliko ovisi i o vremenskim uvjetima na koje se ne može utjecati.

“Usprkos svim rizicima, svaki dan nešto novo naučimo, nešto novo iskoristimo, korak po korak i isplati se biti u poljoprivredi”, zaključio je Krešimir.

Na pitanje jesu li vinogradarstvo i vinarstvo isplativi, Nives je objasnila da jesu ako su u pitanju velike površine i dobro tržište.

“Potreban je veliki kapital da bi se posadile velike površine i mnogo ulaganja u opremu i mehanizaciju”, rekla je Nives i dodala da također treba čekati da vinograd dođe u punu rodnost te da se dobije očekivani prinos.