Ogledalce, ogledalce moje. Najljepši na svijetu tko je? – poznata je to izjava koju kao djeca učimo u bajci o Snjeguljici i sedam patuljaka, gdje je u glavnoj ulozi djevojka koja je zbog svojeg izgleda morala pobjeći od obitelji. A iako je fabula dobro poznata, toksična veza između maćehe i njezine pastorke ne problematizira se dovoljno, kao ni društveni konstrukt u kojemu princ simbolizira spasenje za najljepšu djevu u kraljevstvu. I u Trnoružici je slična priča. Princ i tamo traga za ljepoticom koja je zbog vještičinog uroka zaspala, a koja će se probuditi kada ju on spasi.
I nisu to jedine dječje priče kroz koje se, različitim narodnim predajama, idealizira savršeni izgled ženske osobe kao nešto što prednjači nad njezinim vrlinama i karakteristikama. Na krilima takvih ideala ljepote, koji već u ranoj dobi doživljavaju svoju indoktrinaciju, da se primijetiti neobuzdana popularizacija podvrgavanju estetskim operacijama kod mladih.
Žele se uklopiti u okolinu
U današnje se vrijeme nameće ideja da vrijedimo onoliko koliko dobro izgledamo. Tijelo je, kako navodi Josipa Karačić u svojoj tezi završnog rada, obilježeno na tri načina: materijalnim okolnostima, svjetonazorom na koji utječe društvo i ukusima koje samovoljno odabiremo. Kada takvo shvaćanje stavimo u konzumerističku kulturu kakvu živimo, autorica piše da "bivamo bombardirani fotografijama modela, slavnih osoba i drugih zvijezda koje pokazuju njihova prekrasna, savršena tijela, a uglavnom su prikazani kao sretni i mladoliki dok uživaju u svojem luksuznom okruženju". Tome svakako doprinose i društveni mediji, koji su danas za reputaciju pojedinca bitniji nego ikada.
"Ožiljci, ‘krivi‘ nos, ‘malene‘ grudi i slični ‘nedostaci‘ s vremenom su redefinirani u ‘probleme‘ koji zahtijevaju medicinska ‘rješenja‘ što motivira najčešće žene da se podvrgnu estetskim operacijama kako bi prestale izgledati ‘drugačije‘ i postale ‘kao i sve ostale‘“, piše pak Leona Turković u svojem diplomskom istraživanju. Međutim, društveni mediji često pokazuju i svoju tamnu stranu takozvanim "digitalnim posramljenjem" mladih koji su se odlučili za takvu vrstu zahvata, kritizirajući ih i stvarajući paradoksalno negativan efekt na pojedinca koji se htio bolje uklopiti u okolinu.
A kada smo se već dotakli negativnih posljedica koje su, u današnje vrijeme, minimalizirane, poneki se pacijenti svejedno podvrgavaju mogućim rizicima od infekcija, krvarenja ili lošeg zacjeljivanja. Bonell i suradnici u svojem radu pišu kako često i sami korisnici estetskih operacija taj čin smatraju nemoralnim i materijalističkim, kao i da estetski kirurzi zapravo iskorištavaju ranjivost potencijalnih klijenata, odnosno njihovo nisko samopoštovanje ili pak tjelesnu dismorfiju.
Utječu na kvalitetu života
Kao reakcija na ovakav trend i paradigmu kroz koju se mlade gotovo tjera na fizičke transformacije i poboljšanje izgleda, brojni nastoje proširiti svijest o banalnosti takvih operacija. Jedna od najistaknutijih zasigurno je i francuska performans umjetnica Orlan koja je još devedesetih godina stekla ugled putem potpune provokacije upravo na račun kategorije identiteta.
"Umjetnica je napravila seriju virtualnih, ali i plastičnokirurški izvedenih metamorfoza tijekom kojih je čitala teorijske tekstove Antonina Artauda, Julie Kristeve i Eugénie Lemoyne-Luccioni, istodobno trpeći da joj se lice kirurški prilagođava crtama klasičnih ženskih ikona", navodi Karačić.
Kroz svoj performans "Reinkarnacija svete Orlan ili slika, nove slike‘", upravo ona snažno kritizira zapadnjačku definiciju identiteta koja je svedena na fizički izgled. Iako je to izvela prije nešto više od 30 godina, danas je možda i značajnije nego tada.
Pozitivnih posljedica estetskih operacija svakako ima – od povećanja samopouzdanja, preko ispravljanja fizičkih deformacija i smanjenja nasilja, pa do uznemiravanja kod vršnjaka. Utječu i na kvalitetu života te prihvaćanje u društvo, što logički predstavlja razlog zbog kojeg se sve više mladih odlučuje na takve zahvate. Međutim, jesu li estetske operacije nužne za poboljšanje života?
"Tijelo se smatra ključnim za dobar život. Transformacija na relaciji ‘izgledaj dobro - osjećaj se dobro‘, zahvaljujući potrošačkoj kulturi, prikazuje se kao dostupna za kupnju svima", zaključuje Karačić. A dokle god se značajna svota novca ulaže u estetsku industriju, s medicinskog će aspekta takvi zahvati biti popularni, dok će u budućnosti možda postati i dio svakodnevice.
