KLASICI I KULTNI FILMOVI Samo se nekad podudaraju, a njihova je ljepota u očima promatrača

Biste li "Zameo ih vjetar" nazvali klasikom ili kultnim filmom - ili možda oboje? A što je s filmom "Divan život" ili "Građanin Kane"? Razlika kultnog i klasičnog često je nejasna, a ovisno o osobnim ukusima, ponekad granice ni nema. Hrvoje Pukšec, član Hrvatskog društva filmskih kritičara, upozorio je da se pojam klasika i pojam kultnog filma često poistovjećuje, što nije uvijek ispravno. Ipak, u moru različitih filmskih žanrova i samih filmova, jedno pravilo vrijedi za sve: "u umjetnosti je važna komunikacija koju djelo, u ovom slučaju film, uspostavi s promatračem. Kako ga mijenja, oblikuje i na neki način zaustavlja u rutini svakodnevice", rekao je Pukšec. "Filmovi koje nazivamo klasicima i filmovi koje nazivamo kultnima samo se ponekad podudaraju", istaknuo je filmski kritičar. Naime, filmovi koji su u velikoj mjeri odredili razvoj filmske umjetnosti svojim tehničkim, sadržajnim ili umjetničkim dosezima, nazivaju se klasicima. Nije rijetkost da se sve ove sastavnice mogu lako prepoznati u jednom filmu pa su tako odličan primjer klasika, prema Pukšecu, filmovi "Građanin Kane" Orsona Wellesa, "Sedam Samuraja" Akire Kurosawe, "400 udaraca" Françoisa Truffauta, "Stalker" Andreja Tarkovskog, "Nasip" Chrisa Markera te jedan noviji "Raspoloženi za ljubav" Wonga Kar-waija. "Važno je istaknuti da se filmovi mogu smatrati klasicima tek nakon što se i nakon određenog vremenskog odmaka njihova vrijednost iznova potvrđuje", naglasio je Pukšec. S druge strane, kultne filmove karakterizira posvećena grupa obožavatelja koji odudaraju od uobičajenih karakteristika svojim originalnim i neobičnim sadržajem. Također, njihovi obožavatelji stvaratelji su supkulture. "Kultni film je subjektivnija kategorija od filmskih klasika", istaknuo je Pukšec nabrajajući svoje najdraže kultne filmove, poput "Mrtav čovjek" Jima Jarmuscha, "Buffalo "66" Vincenta Galla i "Paklena naranča" Stanleya Kubricka. "Ljepota je u očima promatrača i filmovi koje sam naveo više govore o meni kao gledatelju nego o njima samima. Umjetnost nije sport, nema najboljih, nema pobjednika", napomenuo je filmski kritičar.

Global preporučuje: top pet filmskih klasika

1. "Casablanca"

Ova američka ratna romansa iz 1942., s Humphreyem Bogartom i Ingrid Bergman u glavnim ulogama, bila je nominirana za osam Oscara, a osvojila ih je tri, uključujući Oscara za najbolji film. Glavni lik mora odlučiti hoće li zadržati ženu koju voli ili će pomoći njoj i njezinom mužu u bijegu iz Casablance. Motiv velike i nesretne ljubavi čini Casablancu popularnom i danas.

"Uvijek ćemo imati Paris" je prvo što pada na pamet ljubiteljima ovog klasika - Paris predstavlja uspomene i zajedničku poveznicu dvoje (ne)sretnih ljubavnika.

"Bez obzira kakvi se filmovi snimali danas, i kakvi će se snimati u budućnosti ljubitelji filma uvijek će imati ‘Casablancu‘", piše Goodtalking.

2. "Doručak kod Tiffanyja"

Klasikom se može nazvati i "Doručak kod Tiffanyja", romantična komedija u kojoj se prikazuje život i zaljubljenost mlade i raspuštene Holly Golightly koja na kraju filma postaje sretna spoznavajući tko je ona zapravo.

Dvije su glavne asocijacije na ovaj film - predivna talentirana glumica Audrey Hepburn, koja je od mlade Holly napravila modnu ikonu, te draguljarnica Tiffany kao simbol prestiža.

3. "Mary Poppins"

Neizostavan je i filmski mjuzikl "Mary Poppins" koji govori o dadilji koja mnogim čarolijama oduševljava djecu koju čuva. Ovaj film smatra se najboljim igranim film iz Disneyeve produkcije. Osvojio je pet Oscara, uključujući i onaj za najbolju žensku ulogu. Zanimljivo je da je glumici Julie Andrews to bila prva filmska uloga, piše mojtv.

4. "Zameo ih vjetar"  Ova ljubavna drama u čijem se središtu nalazi "razmažena južnjačka ljepotica" Scarlett O‘Hara temelji se na istoimenom romanu autorice Margaret Mitchell.

Film se smatra najkomercijalnijim filmom svih vremena, a Američki filmski institut stavio na 4. mjesto na listi "10 najboljih epskih filmova", piše Wikipedija.

5. "Divan život"  Divan život je, kao i Zameo ih vjetar, ekranizacija književnog djela. Zasnovan je na pripovijetki američkog književnika Philipa Van Doren Sterna. Kombinacija je drame i komedije. Glavni lik George Bailey na Badnji dan razmišlja o samoubojstvu. Spašava ga "anđeo čuvar" koji mu ukazuje na sve čime je njegovo postojanje promijenilo njegovu okolinu. Običaj je da se prikazuje na Božić, a iako se danas smatra klasikom, u vrijeme nastanka nije bio popularan ni tražen, piše Wikipedija.