“Priča o braku” (Marriage Story) je američki dramski film režisera i producenta Noaha Baumbacha, nominiran za čak šest Oscara uključujući nominacije za najboljeg glavnog glumca, glavnu glumicu te najbolji film. Baumbach je prvi puta dobio globalno odobravanje nakon autobiografijskog filma “Lignja i kit iz 2005., koji kroz djetetove oči govori o raspadu obitelji. Njegov najnoviji film, “Priča o braku, ima obrnuti pristup gotovo istom scenariju – raspadajući brak ispričan iz perspektive bračnog para čija je borba za skrb nad djetetom postala veliki problem.

Način na koji Baumbach razvija priču može se usporediti s Woody Allenovim pristupom pri snimanju “Annie Hall – metoda konstantnog skakanja naprijed-nazad, odnosno iz prošlosti u sadašnjost, kako bi gledatelji dobili jasan kontekst događaja koje prati, ali i samih likova. Radnja filma nije do sad neviđena niti revolucionarna, ali način na koji je ispričana opravdava brojne nominacije na velikim festivalima.

Nema pozitivaca i negativaca

Film prati Charlia (Adam Driver), uspješnog kazališnog redatelja koji je upravo dobio priliku postaviti vlastitu predstavu na daske čuvenog Broadwaya, i njegovu suprugu Nicole (Scarlett Johansson), glumicu koja se zbog ljubavi preselila iz Los Angelesa u New York. Dok su Charlie i Nicole razvijali svoje karijere, počeli su gubiti osjećaje koji su ih do tada držali zajedno i sve što sada žele je miran razvod kako ne bi uznemiravali svojeg sina Henryja (Azhy Robertson).

Ovaj film tematski se može usporediti s poznatim Bentonovim filmom “Kramer protiv Kramera” budući da je taj film za istu temu zadobio svjetsku slavu. Najveća razlika između Bentonovog filma i “Priče o braku” je ta što Bentonov ima jasnog negativca i pozitivca, dok Baumbach na jednak način i bez favoriziranja prikazuje oba sudionika neurednog razvoda. Upravo u tome leži snaga i posebnost filma. Baumbach kao da je znao da će, ako zauzme stranu, “Priča o braku” postati tek jedna u nizu priča o rastavama, stoga se odlučio za drukčiji, stvarni pristup u kojem su likovi ljudi od krvi i mesa, a ne u crno ili bijelo obojane redateljeve marionete.

Početak filma je iluzija savršenog braka koja će uskoro biti uništena. “Priča o braku” počinje sjetnim i dubokoumnim, simpatičnim i smiješnim recitacijama vrlina i kvaliteta supružnika, dok se protagonisti Charlie (Adam Driver) i Nicole (Scarlett Johansson) nalaze u uredu bračnog savjetnika. Baumbach nastavlja prikazivati destrukciju braka protagonista pomoću nagovještajnog samorefercijalnog sardonskog zabavljanja, karakterističnog za svoje filmove.

Surova istina

Tijekom čitavog filma par je prikazan zatočeno, pokušavaju izaći iz skučenog prostora vlastitog braka, a veliku ulogu u stvaranju atmosfere odigrala je glazba. Osjećaju skučenosti pridonosi kinematografija Robbie Ryana koji je koristeći Bergmanovu tehniku snimanja tako da snima par u skučenim prostorima naglašavao njihovu zatočenost i klaustrofobiju u braku.

Unatoč melankoličnoj i sjetnoj radnji, film nije prikazan patetično, u gledateljima se bude upravo one emocije koje su u tom trenutku potrebne – dok u jednom trenutku plačemo zajedno s glavnim glumcima, u drugom se smijemo. U performansima vrijednim Oskara, Driver i Johansson tjeraju gledatelja da navija i za jedno i za drugo – u ovoj priči nema stvarnog pobjednika, Baumbach možda prvi prikazuje surovu istinu raspadanja braka u kojem je nestalo ljubavi.