STREAMING PLATFORME ‘Glazbenici dobivaju tek mrvice, i to na principu uzmi ili ostavi‘

Oko autorskih prava i tantijema u glazbenoj industriji lome se koplja – tko će dobiti koliki dio kolača i kome neka pjesma pripada više, a kome manje. U vrijeme pandemije kada zbog epidemioloških mjera nisu moguće nikakve glazbene manifestacije, glazbenici žive od streamanja, puštanja glazbe na radiju, korištenja u reklamama, filmovima i serijama. Tantijeme predstavljaju doslovno jedini izvor zarade za sve glazbenike u ovom trenutku, a upravo je pandemija dovela na vidjelo problem odlaska velikog postotka zarade u ruke streaming platformi.

‘Pjesma je zaslužila veću vrijednost ‘

Paul McCartney, Sting, Kate Bush, Chris Martin, Led Zeppelin i brojni drugi britanski glazbenici potpisali su otvoreno pismo u kojem pozivaju premijera Ujedinjenog Kraljevstva Borisa Johnsona da provede promjene u ekonomskom modelu streaminga, prenosi Večernji list. Žele da se i na streaming platformama naknade za autorske naknade plaćaju kao radiju pa da količina novca koji ide glazbeniku ovisi o broju puštanja određene pjesme. "Vrijednost glazbe moramo vratiti tamo gdje joj je mjesto, u ruke glazbenika", stoji u pismu premijeru koje je potpisalo 156 umjetnika. Foto: Pixabay Iako je glazba oblik umjetnosti, ona je isto roba, koja ima svoju cijenu i kupca. Glazbenici imaju pravo tražiti novac svaki put kada je njihova pjesma odsvirana. No, nisu tu samo glazbenici; tu su svi ljudi koji su doprinijeli stvaranju, od producenta, aranžera, instrumentalista do svih ostalih. Autorsko pravo je "pravo koje uživaju stvaratelji (autori) književnih, znanstvenih i umjetničkih djela (autorska djela), a koje im daje isključivo pravo korištenja ili odobravanja drugima korištenja svog djela, a uključuje i sustav zaštite tih prava". U pismu britanskog sindikata glazbenika objašnjeno je da glazbenici ostvaruju 50 posto prihoda od radijskih postaja, ali samo 15 posto od streaminga. "Vjerujemo da bi na stvarnom slobodnom tržištu pjesma zaslužila veću vrijednost", poručuju nezadovoljni glazbenici i ističu da su predugo platforme za streaming, izdavačke kuće i drugi internetski divovi iskorištavali izvođače i kreatore glazbenog sadržaja, bez da su ih pošteno nagradili.

Prihodi niski, ali u porastu

Problem koji je u pandemiji isplivao na površinu znatno je dugotrajniji. Američka glazbenica Taylor Swift 2014. povukla je cijelu dotadašnju diskografiju s Spotifya jer su davali jako male tantijeme i na račun glazbenika zarađivali veliki novac. Tako je Swift u znak protesta maknula svoju diskografiju. Nakon tri godine ponovno ju je vratila nakon što je Spotify regulirao isplaćivanje tantijema. Sličan slučaj dogodio se i s Apple Musicom. Odluka servisa je bila da za vrijeme besplatnog probnog razdoblje od tri mjeseca neće isplaćivati glazbenike. Swift se obratila Appleu i objasnila da je ta odluka izuzetno šokantna i razočaravajuća. Također, financijski je štetna za sve mlade glazbenike koji su tek započeli graditi svoje karijere te kojima treba novac od tantijema da bi mogli raditi na novim projektima.

ZAMP od digitalnih prava svojim članovima lani isplatio gotovo 5,5 milijuna kuna, a u 2019. 1,6 milijuna

Pismom koji je britanski sindikat glazbenika uputio premijeru Johnsonu na važnosti dobivaju i zahtjevi hrvatskih izvođačkih organizacija, u okviru definiranja odredbi novoga Zakona o autorskim i srodnim pravima, upozoravaju u priopćenju iz Hrvatske glazbene unije. Napominju da je HGU istovjetne zahtjeve i argumente istaknuo pred hrvatskog zakonodavca još prije nekoliko mjeseci s namjerom pravičnog uređivanja raspodjele takozvanih digitalnih prava, piše Jutarnji list. Pitali smo Službu zaštite autorskih muzičkih prava (ZAMP) kako hrvatski glazbenici vide streaming platforme i ima li kakvih naznaka da će se pobuniti. Savjetnik za komunikaciju Milan Majerović-Stilinović tvrdi da glazbenici "otkrivaju važnost sadašnjih i budućih prihoda s digitalnih izvora". Dodao je da su ti prihodi niski, ali su u porastu.

Porastao broj korisnika streaminga

"Jača svijest o tome da su velike tehnološke kompanije i servisi odavno postavili pravila raspodjele po kojima glazbenici dobivaju tek mrvice, i to na principu ‘uzmi ili ostavi‘", upozorava Majerović-Stilinović. Objašnjava da su streaming servisi dobri za glazbenike zbog promocije, omogućavanja novih i raznolikih korištenja djela i suradnje, no shema raspodjele prihoda je složena. "Autori (skladatelji) glazbe svoj udio dobivaju preko stručne Službe zaštite autorskih muzičkih prava Hrvatskog društva skladatelja (HDS) dok su izvođači i diskografi, kao nositelji dvaju srodnih prava na glazbu, u Hrvatskoj trenutno u sporu oko raspodjele izvođačkih

‘Vrijednost glazbe moramo vratiti tamo gdje joj je mjesto, u ruke glazbenika‘, poručuju britanski glazbenici

Napominje da se broj korisnika glazbenih servisa povećava te brojimo gotovo 250.000 korisnika, na što je uvelike utjecala pandemija te samim time ilegalne stranice za preuzimanje glazbe više nisu popularne koliko prije. To je vidljivo iz činjenice da je ZAMP od digitalnih prava svojim članovima u prošloj godini isplatio gotovo 5,5 milijuna kuna, a u 2019. je iznos bio 1,6 milijuna. Isplaćivanje autorskih prava razlikuje se za radio i za streaming servise jer se ne plaća naknada za slušanje komercijalnih radija, dok za korištenje streaming servisa svi korisnici moraju plaćati mjesečne naknade. Iz ZAMP-a kažu da svaka radijska postaja na temelju zakona šalje izvještaje o korištenju djela, a "licenca koju plaća pojedina radio postaja za autorska prava ovisi o njezinim prihodima, kao i statusu". Kod streaming servisa, isplaćivanje funkcionira na principu prijavljenih korisnika, a YouTube putem monetizacije reklama, no to se može razlikovati od države do države.

Ilegalno slušanje glazbe dugotrajno šteti glazbenoj industriji

Ilegalno preuzimanje albuma i pjesama toliko je učestalo da se vrlo često niti ne smatra da je to ilegalno. Nema se svijesti da se time uzima "kruh iz usta". Kao "opravdanje" navode se lošiji životni standard nego u zapadnim državama, a pogotovo se može raspravljati o budžetu prosječnog hrvatskog studenta koji si vrlo vjerojatno ne može priuštiti pretplate koje se nude. Ipak, korijeni kršenja autorskog prava sežu znatno dalje u povijest.

Ta je pojava postojala čak u vremenu kada je radio doživljavao svoju renesansu, u takozvanim "ludim dvadesetima". Publika više nije imala potrebu kupovati ploče jer su sve pjesme mogli čuti na radiju. Glazbenici i diskografske kuće su podigle glas jer nisu dobivali nikakav novac za reproduciranje njihove glazbe, a s druge strane nisu imali prihoda od prodaje ploča. Radiju to nikako nije bilo jasno jer su bili uvjereni da im čine besplatnu promociju, no s vremenom su se glazbenici i diskografske kuće uspjeli izboriti za autorske naknade.