Stabilni prihodi su privilegija
Glumac Marko Torjanac, koji je ujedno i član Skupštine Grada Zagreba te voditelj kazališta Planet Art, objašnjava da kada se govori o javnim, institucionalnim kazalištima, treba imati na umu da je riječ o zaposlenicima koji i za vrijeme pandemije dobivaju svoje plaće. Oni nisu egzistencijalno ugroženi čak i ako programa nema, što kod neovisnih kazališta i samostalnih umjetnika nije slučaj. Oni su, da bi preživjeli, čak i volonterski radili i stvarali. Šimić ističe da je brojnim nezavisnim kazalištima i samostalnim umjetnicima koronakriza bila kobna. "Znam ih jako puno koji nisu prebrodili. Otišli u Irsku, Njemačku, jedna kolegica radi kao pomoćnica u radionici stakla. Samostalni umjetnici su izvisili. Jako puno nezavisnih je stradalo", napominje glumica i kaže da Mala scena ne bi preživjela da nije bilo online sadržaja.
Buga Marija Šimić (Foto: GORAN STANZL/PIXSELL)
Na njihovoj prvoj streamanoj predstavi bilo je više od 300 posjetitelja. Danas ih, ovisno o predstavi, bude tek nekoliko. To pripisuje zasićenju publike ekranima, ali i tome što se dosta predstava "izvrtilo".
Mala scena, kako objašnjava glumica, ima sreću jer spada u mjere Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pa su plaće zaposlenika pokrivene i neupitne. Napominje da je to važno jer bi u suprotnom odavno prestali s radom jer stabilan prihod novca u kazališnom je svijetu privilegija.
Mala scena, u koju je do nedavno stalo tek 11 gledatelja, danas ih prima oko 30. Prva je krenula s online sadržajem, a od samog početka imali su neugodnih iskustava jer publici nije bilo jasno zašto oni svoj sadržaj naplaćuju dok kazališta poput ZKM-a, Gavelle i Hrvatskog narodnog kazališta igraju besplatno. "Treba biti svjestan da je u svijetu normalno da jedno nacionalno ili javno kazalište redovno i kada nema korone daje predstave besplatno online, ali treba razlikovati zašto netko može, netko ne", objašnjava Šimić. Kaže da javna kazališta imaju dužnost davati besplatne predstave jer su plaćeni od poreznih obveznika. Također naglašava da nijedna predstava nije besplatna, samo se neke plate direktno, a druge porezom. Međutim, kao najveću razliku između nezavisnih i javnih kazališta navodi da su državna kazališta i gradska mogla ne raditi.u svijetu je praksa da javna kazališta i kad nema korone publici nude besplatan online sadržaj, ističe voditeljica male scene
Mogli su prestati s radom, ali nisu
"Mogli su kliknuti pauzu i kada se sve ponovno pokrene stisnuti play. Mi da nismo nastavili raditi pa makar i volonterski, nestali bismo", tvrdi glumica. Ipak, javna kazališta odlučila su da neće stisnuti stop. Online predstavama okrenuli su se i ZKM i Gavella. [caption id="attachment_29214" align="alignnone" width="1920"]
Kazalište Gavella (Foto: Petra Orešković / GLOBAL)
"Vodili smo se mišlju da je to ono koliko možemo dati dok se ne vratimo u vlastitu kuću", ističu iz Gavelle kojoj je, osim pandemije, veliku štetu nanio i potres pa nisu mogli u smanjeno gledalište vratiti gledatelje. Gavella se na svoju pozornicu još nije vratila i primorani su prihvatiti gostoprimstvo raznih kuća, a ulaznice koje prodaju jedva im pokrivaju troškove prijevoza scenografije, kostima, rekvizite. Samim time što ne igraju u vlastitoj kuće, sav je profit izgubljen.
Iz Gavelle poručuju da je borba za gledatelja stalna i nema mnogo veze s pandemijom.
"Svi se nadamo boljim vremenima za kazalište i povratku publike. Mislim da kazalište publike ima dovoljno i za institucionalna kazališta i za ‘nezavisne‘", napominje Martina Matota iz odnosa s javnošću GDK Gavella.
Iako je postojala mogućnost da bi javna kazališta mogla spustiti cijene ulaznica da bi privukli publiku, to se nije dogodilo. Snježana Abramović Milković, ravnateljica ZKM-a, ističe da im je u pandemiji prihod drastično pao, ali nisu se odlučili na spuštanje cijena ulaznica jer kazalište od vlastitih sredstava mora dofinancirati program i opremu kazališta pa svaki gledatelj kupnjom ulaznice zapravo pomaže kazalištu. Unatoč tomu, ustupanje besplatnog sadržaja u teškim trenucima kada je život naglo stao Abramović Milković navodi kao logičan potez većine kazališta.uz pandemiju, kazalištima je štetu nanio i potres
Svi u istoj kaši?
"Sigurna sam da je to bila dobra odluka i prilika za razvoj publike, ali time smo pokazali i društvenu odgovornost koju na svojim leđima nosi kultura u Hrvatskoj", kaže ravnateljica. Abramović Milković objašnjava da nije lako s obzirom na kontinuirane rezove u kulturi i nedostatak vlastitih sredstava održati visokoprofesionalni nivo rada. [caption id="attachment_29213" align="alignnone" width="1707"]
Snježana Abramović Milković (Foto: Privatna arhiva)
"Naša je društvena odgovornost raditi u svim uvjetima te osigurati kulturnu ponudu u Gradu Zagrebu i važnija je od tržišnog načina razmišljanja jer smo proračunski korisnici", ističe ravnateljica ZKM-a.
Nina Horvat iz Teatra Tirena smatra da trenutno kazališne izvedbe nisu isplative nikome, niti nezavisnima, a ni gradskim kazalištima zbog restrikcija u gledalištima. No i dalje se, potvrđuje Horvat, vidi razlika između toga je li netko na stalnoj plaći u nekom gradskom kazalištu ili je freelancer koji ovisi o količini izvedbi koje su trenutno vrlo rijetke.
"Generalno mislim da vlada depresija, s obzirom na to da ne možemo raditi svoj posao. Svima nama koji smo odabrali baviti se kazalištem to dolazi nekako iznutra i usudila bih se reći da je to u neku ruku poziv, a ne obično zanimanje. Tako da mislim da se svi nekako osjećamo kao da nam nedostaje neki dio tijela trenutno", poručuje ravnateljica umjetničke organizacije Teatar Tirena. Torjanac navodi da će se puna cijena koju će kultura platiti u koronakrizi vidjeti tek kad ona prođe. "Vidjet ćemo koliko će uopće neovisnih subjekata u kulturi opstati i ostati aktivno i vidjet ćemo koliko će biti novaca za kulturu, pogotovo na lokalnim razinama, koliko će se kulturnih projekata realizirati nakon što lokalne zajednice osiromaše", napominje Torjanac.‘Vidjet ćemo koliko će uopće neovisnih subjekata u kulturi Opstati i ostati aktivno‘, kaže glumac Marko Torjanac
Snimka predstave ili streamanje uživo
I Nina Horvat i Marko Torjanac svojoj su publici omogućili digitalne platforme za konzumaciju kazališnog sadržaja. Dok Torjančev Planet Art streama uživo, Teatar Tirena nudi snimke svojih predstava.
"Nama streamanje uživo nikako i nipošto, na žalost, ne bi bilo isplativo. Trebali bismo platiti najam dvorane, ljude koji bi odradili online streaming što isto baš nije jeftino. Tako da su nama kao jednom malom nezavisnom kazalištu kvalitetne snimke ustvari jedina opcija", navodi Horvat.
Torjanac je za svoju digitalizaciju dobio podršku i sredstva od institucija, ali, napominje, ne dovoljnu.
[caption id="attachment_18635" align="alignnone" width="1915"]Marko Torjanac (Foto: GORAN STANZL/PIXSELL)
"To je veliki projekt. Pionirski projekt koji nitko do sada nije pokušao napraviti u Hrvatskoj, a koliko znam niti u regiji. Ovako velik projekt zahtjeva puno veća i dugoročnija ulaganja i podršku to jest, razumijevanje o kakvom se korisnom iskoraku za kulturu radi, ne samo u pandemijsko doba. Potrebno je shvatiti da se tu ne radi samo o privremenom alternativnom obliku u odnosu na hendikep pandemije, već je riječ o potpuno novom formatu koji promovira hrvatsku kulturu i povećava joj doseg iznad svih do sada poznatih okvira", ističe glumac i zastupnik u gradskoj skupštini.
Gavella je djelovala online u travnju, svibnju i lipnju 2020. u sklopu projekta "Gavellina daleKOVIDnica" - za razliku od Teatra Tirene, Planeta Art i Male scene, Gavella i ZKM se nisu morali dugoročno preseliti na digitalne platforme da bi opstali.
