U gradu u kojemu su zidovi često ispunjeni reklamama, grafitima bez poruke ili političkim prepucavanjima, jedan od murala u srcu Ribnjaka izdvaja se mase. Podsjetnik je svakome da žene nisu samo promatračice povijesti već često njezine autorice.
Žene mijenjaju svijet
Na gornjoj terasi Centra kulture Ribnjak u Zagrebu nedavno je dovršen mural pod nazivom "Žene mijenjaju svijet." Javna umjetnička intervencija koja prikazuje sedam žena iz hrvatske povijesti i suverenosti. Mural je dio projekta "Snaga ulice – Umjetnost otpora i borbe za ženska prava" koji provodi Hrvatska edukacijska i razvojna mreža za evoluciju sporazumijevanja, HERMES.
Projekt Snaga ulice temelji se na ideji da umjetnost u javnom prostoru ne mora imati isključivo vizualno estetsku funkciju, već može služiti kao kanal za komunikaciju i alat društvene promjene i refleksije. Autor ovog murala Gregor Furkes, vizualni umjetnik i dizajner aktivan na zagrebačkoj street art sceni.
Njegov dosadašnji rad fokusirao se na portretiranje stvarnih osoba kroz jasne kompozicije oslikane na javnom prostoru. Tako je i ovim muralom prikazao sedam žena koje su svojim djelovanjem ostavile trajan trag u raznim područjima, od književnosti i glazbe sve do zrakoplovstva.
Sedam žena s murala
Na muralu su prikazane žene koje su svojim radom i djelovanjem trajno promijenile tijek povijesti i ostavile dubok trag. Svaka od njih to je ostvarila u svom području i svaka u svom vremenu.
Josipa Lisac, glazbenica i legenda hrvatske glazbene scene, poznata po svojem osebujnom glasu, izgledu i umjetničkom izražaju. Lisac je više desetljeća prisutna na glazbenoj sceni. Karijeru započinje davnih 1960ih, ali se probija izdavanjem sada već kultnog albuma "Dnevnik jedne ljubavi", prvog rock albuma kojeg izdaje žena u bivšoj Jugoslaviji.
Marija Jurić Zagorka, profesionalna politička novinarka, borkinja za ženska prava i jedna od najčitanijih hrvatskih spisateljica, žena koja je pratila politiku direktno iz Sabora. Unatoč pritisku da se makne iz tog tada muški dominiranog svijeta, osnovala je "Ženski list", prvi ženski časopis na našim prostorima. Osim novinarstva, Zagorka pisala je i povijesne romane, a njezin najpoznatiji roman "Grička vještica" danas je među najčitanijim djelima domaće književnosti.
Katarina Matanović Kulenović, prva hrvatska civilna pilotkinja i padobranka, žena koja svoju licencu dobiva davne 1936. godine, kada su žene u zrakoplovstvu bile rjeđa pojava nego pomrčina sunca. Ubrzo nakon toga postala je i prva žena koja je izvela padobranski skok u Hrvatskoj. Unatoč poveznicama s vojnim zrakoplovstvom Nezavisne Države Hrvatske, Kulenović ostaje jedna od najutjecajnijih žena naše povijesti.
Marija Braut, fotografkinja koja je svojim radom zamrznula i time ovjekovječila Zagreb u kojem je živjela, fotografijom se počinje baviti relativno kasno, pod mentorstvom slavnog Toše Dapca, kao rezultat osobne krize nakon razvoda. Njezin rad obilježen je crno bijelom estetikom, jednostavnošću i humanističkim, prizemljenim pogledom na svijet. Danas se njezine fotografije grada, kazališnih predstava, koncerata i kulturnih događanja nalaze u brojnim galerijama. Marija Braut smatra se jednom od najvažnijih kroničarki Zagreba u drugoj polovici 20. stoljeća.
Marija Jambrišak, pedagoginja, publicistkinja i jedna od prvih žena u Hrvatskoj koja se zalagala za prava učiteljica i šire obrazovanje žena. Kao učiteljica i ravnateljica ženske škole u Zagrebu borila se za jednake plaće, pravo na mirovine i ravnopravne uvjete rada. Pisala je u časopisima, bila aktivna u društvima koja su se zalagala za reformu obrazovanja te bila članica "Zemaljskog školskog vijeća." Iako danas manje poznata, njezina uloga i utjecaj u razvijanju obrazovnog sustava i emancipacije žena ostaje zapečaćena u povijesti.
Ivana Brlić Mažuranić, "hrvatski Andersen", prva žena primljena u Jugoslavensku akademiju znanosti i umjetnosti, jedna od najvažnijih autorica hrvatske književnosti i spisateljica za djecu. Iako najpoznatija po knjigama "Priče iz davnina", "Šuma Striborova" i "Čudnovate zgode Šegrta Hlapića", njezin književni opus značajnije je širi. Pisala je za djecu i odrasle u vremenu kada su žene rijetko imale javni glas. Zahvaljujući svom radu postiže međunarodno priznanje kada je više puta nominirana za Nobelovu nagradu.
