Kao i prvi dan, četvrtak u Kongresnom centru bio je rezerviran za LEAP konferenciju. Predavanja su bila podijeljena na dvije dvorane, pa smo prebrali za svakoga ponešto. Dok se u srijedu na Zagrebačkom velesajmu pričalo o mnoštvu karijernih puteva te inspiracijama, jučerašnji dan obilježen je međugeneracijskim temama.
Borba milenijalaca i gen Z
Nakon uvoda u drugi dan konferencije na pozornicu su pozvana četiri člana prvog panela nazvanog "Fight Club: Gen Z vs. Millennials 2025". Moderator rasprave bio je David Rey Hudeček. U taboru milenijalaca našao se direktor start upa Stjepan Zelić, a generaciju Z došao je braniti influencer s Otvorenog Radija Jan Mihaljević. Četvrti gost bio je psiholog Matej Sakoman koji je bio zadužen da debati ponudi i stručnu podlogu.
Hudeček je pokrenuo raspravu s raskrinkavanjem mita da su pripadnici generacije Z ljeniji od milenijalaca i da ne žele odrađivati duge radne dane. Zelić rekao je da u start upu imaju mlade studente koji su zaposleni na puno radno vrijeme.
"Nije da su lijeni koliko smo mi bili tvrdi u glavu, ja sam sa 17 godina radio sezone po 12 sati dnevno da se skupi ta parica i da se može kasnije pokrenuti firma", kazao je Zelić.
Mihaljević se s njime nije složio. Istaknuo je popularnost hustle kulture i navika da se radi što više ne bi li se kasnije lagodno živjelo.
"Svi mi gen Z-jevci želimo biti milijarderi do 30-e", rekao je Mihaljević.
Pritom su pripadnici generacije okruženi drugim hustlerima. Izlazaka više nema kakvih je nekad bilo. Kazao je Zeliću da su njegove generacije puno više uživale u tulumima.
"Mislim da vi volite gledati reelove o hutleanju, a hustlea tu baš nema previše", odgovorio mu je Zelić.
Generacijske razlike su minorne
Matej Sakoman koji je široj javnosti poznat iz "Braka na prvu" rekao je što govore istraživanja. Jedno je procjenjivalo obje generacijske skupine. Prosječna ocjena savjesnosti kod gen Y je 9.71, dok je gen Z na 9.91.
"Razlika je minorna, gotovo nepostojeća", rekao je Sakoman.
U drugom istraživanju generacije su ispunjavale ankete o različitim aspektima rada. Tri generacije procjenjivane su po stupnju bitnosti za čimbenike kao što su fleksibilno radno vrijeme, autonomija, rad od kuće i poštovanje na radnom mjestu. Analiza je provedena u više godina.
"Stvarne razlike bile su male, no raste percepcija o samom njezinom postojanju", kazao je Sakoman.
Za trud koji zaposlenici pokazuju na poslu sugovornici su se složili da je najbitnija atmosfera.
"Ukoliko je CEO megaloman i ulazi u projekte koji su veliki, ljudi se ubijaju od posla – poduzeće ima ograničene resurse s kojima može izvesti te projekte", rekao je Sakoman i upozorio mlade da bolje promotre šefa poduzeća.
Još jedan od mitova koji su "napali" bila je tvrdnja da milenijalci nemaju život i da gen Z više pažnje pridaje ravnoteži poslovnog i privatnog života. Zato su opušteniji i žive zdravije.
"Ako se dobro organiziraš može se i živjeti pored svih obveza", rekao je Mihaljević i dodao, "iako se znam uhvatit da ne znam kako bi ubacio u svoj život dijete i ne znam što se dogodi kad imam 6 sati sna na najbolji dan u tjednu."
Time je pokazao da se slaže s direktorom Zelićem. On je pak rekao da su odmori jako rijetki, ali da ih voli iskoristiti "120 posto".
Učenje o ulaganjima
Nakon kratkog uvoda na pozornicu popeli Ermin Preljević kao moderator, Toni Milun poznat masama po svojim matematičkim videima te financijski savjetnik Marko Bogdan. Milun se odmah na početku pokrenuo publici.
"Ako podijelimo financijsku pismenost na znanje – kamate i tako to, ponašanje – kupujemo li impulzivno ili ne i stavove, što mislite po čemu smo najbolji", upitao je Milun.
Publika je odgovorila pogrešnim redoslijedom pa je kazao kakvi su podaci. Hrvati su najbolji u znanju, dok su po ponašanju i stavovima najgori. Mladi su u sva tri stupa još gori što je i logično, smatra Bogdan.
"Za štednju za penziju čuo s 20 godina nisam, a tu i danas treba puno napraviti u obrazovanju s nekakvim malim koracima", rekao je Bogdan.
Tako bi netko s 20, 25 godina mogao početi i osjetiti pomak. Moderator ima osjećaj da hrvatsko društvo zaostaje u obrazovanju mladih o odgovornom ponašanju o novcu. Financijska pismenost u školama se uči uglavnom kroz međupredmetnu nastavu.
"Ako će nam nešto u životu trebati to su sigurno financije, no dok smo učili o alkanima, alkenima i alkinima, u školama nismo čuli što je tekući račun i kreditna kartica", rekao je Milun.
Panelisti su se složili da je danas puno lakše ući u ulaganja jer financijskih savjetnika ima posvuda. Panelisti savjetuju oprez, jer to što se netko tako predstavlja ne znači da ima dobre namjere. U Hrvatskoj prijevara ima puno manje, no sumnja na početku mora postojati.
"Ostaje na osobnoj procijeni da svatko od nas zaključi ima li smisla ono što savjetnik priča i je li u tome konzistentan, ili mijenja stavove i prešućuje rizike – treba proučiti sve detalje prije nego što ponudiš nekome savjetovanje", rekao je Bogdan.
Osnivanje poduzeća
Na trećem panelu dana poduzetnik Tomislav Car našao se u razgovoru s moderatoricom Dinom Hrastović. Car je prije 20 godina osnovao tehnološko poduzeće na hrvatskom tržištu koje je nakon 15 godina odlučio prepustiti suosnivaču. Tako se nakon 15 godina upravljanja posvetio novom projektu.
"Volim reći da je Infinum bio moj prvi album i da sam trenutačno posvećen drugome", rekao je Car.
Tehnološkim tvrtkama, ali i šire, nude usluge praćenja poslovanja. Mjere efikasnost u marketingu, organizaciji vremena te obavljanju zadataka. Zato ne voli oslanjanje na instinkte kod klijenata, ali vidi da mogu biti vrijedni.
"U osnivanju poslovanja moraš imati dobre instinkte i oslanjati se na njih, ali zaposlenici ne vole kad im kažeš ‘Imam osjećaj da ćeš biti učinkovitiji ako to obaviš ovako‘, moraš imati neke podatke koji to potvrđuju", kazao je Car.
Dodao je da ljudi vole dobro upravljanje i kad im kažeš što točno mogu poboljšati da se poprave. Da to shvati trebalo mu je 15 godina. U početnom stadiju su zapošljavali studente, jer su i sami bili mladi. U fokusu im je bio razvoj firme, a kvaliteta upravljanja zaposlenicima došla je u fokus tek nakon. U savjetovanju zamišlja da trenira svoju momčad.
"Želimo biti uvježbani, izlazimo na tržište i želimo postići rezultate – postoji misija, ali i prijateljstvo u timu", rekao je Car.
Odrastanje online
Kraj dana obilježile su influencerice. U panelu "From "Likes to Influence: The Social Responsibility of Influencers in the Digital Age" sudjelovale su Meri Goldašić, Lada Kušec Deči i Mia Nemčić. Razgovor je vodio Vedran Višnjić.
Prva tema koje su se dotakli bilo je odrastanje. Goldašić ima dva sina koja su se rodila kad su društvene mreže već postale normalnost. Opisala je da je noć prije konferencije pregledala mobitel sina dok je spavao. Najviše se boji da ne postane jedan od onih koji se u razredu rugaju djevojčicama.
"Moj sin ima Netflix, YouTube i kad upiše Desingericu on će mu iskočit - s deset godina nema pritiska da mora imati TikTok i Instagram, puno pričam s njim o Desingerici i o showbizu" dodala je Goldašić.
Sama je odrastala slušajući rap 90ih o ubijanju, prostituciju i drogama pa nikad nije krenula tim putem. Sad radi na tome da sinu objasni što se prodaje, zašto i tko su ljudi koji to puše.
"Ako mu bude smiješno što Desingerica riba nekom sir na glavi, da ne bude taj kojem se riba sir na glavi. Pripremam ga za život kakav je, ne mogu mu pratit mobitel dok se ne oženi", rekla je Goldašić.
Zauzimanje stavova na društvenim mrežama
Dotaknuli se negativnih komentara na društvenim mrežama. Mii Nemčić u pričanju o političkim temama, javljaju se različiti ljudi sa svojim mišljenjima. Ona su danas polarizirana. Zato prihvaća kritiku kad je netko sličnog mišljenja kao ona te vidi nedostatke u njezinoj argumentaciji. Drugačije je kad netko govori o svojoj osobnoj situaciji i iz toga izvodi mišljenje. U nošenju s negativnim uspoređuje digitalni prostor društvenih mreža s fizičkim.
"Ako te pozovem na ručak i ti komentiraš da mi je kuća ružna – je li to mišljenje ili kritika", navela je primjer Nemčić.
Panel je bio orijentiran na društvenu odgovornost utjecajnih osoba. Lada Kušec Deči rekla je da se osjeti kad influenceri koriste svoju platformu da objave nešto o političkom pitanju samo da pokriju tu temu. Smatra da je drugačije kada objave nešto iskreno.
"To je isto kao kad si na kavi – brate dosadan si, daj zauzmi bar jedno mišljenje", rekla je Deči.
Dodala da je bolje odabrati nešto do čega je kreatoru stalo nego svaki mjesec objaviti nešto samo zato što se priča o tome.
