Foto: Davorin Višnjić/Pixsell

(U)čitaj naslijeđe, ovogodišnji moto Mjeseca hrvatske knjige, sugerira dvosmjeran proces nas s baštinom – istodobno mi gradimo baštinu, ali i baština gradi nas, objašnjava koordinatorica projekta iz zagrebačke Gradske knjižnice Sara Džapo. Ističe da se Hrvatska pridružila proslavi Europske godine kulturne baštine, koju je proglasila Europska komisija, a, kako objašnjava, svojim mnogobrojnim programima naglasak se ipak stavlja na našu baštinu.

“Na Interliberu su Knjižnice grada Zagreba održale kreativne radionice namijenjene mladima, poput radionice izrade glagoljskih slova 3D olovkom, likovne radionice izrade glagoljskih slova od glinamola te glagoljske učilice na kojoj su učenici mogli doznati osnovne informacije o nastanku i razvoju glagoljice. Suvremeniji načini učenja sigurno će mladima približiti glagoljicu”, rekla je Džapo. Cilj je takva načina promoviranja glagoljice motiviranje djece i mladih na učenje o baštini.

“Ove je godine programe prijavilo nešto više od 200 ustanova, uglavnom su to narodne knjižnice, sve više školske knjižnice, a svake godine imamo i određeni broj kulturnih institucija”, ističe koordinatorica projekta i napominje da je broj prijavljenih programa svake godine sve veći. Od početka održavanja manifestacije 1995., kada je svoje sudjelovanje prijavilo stotinjak knjižnica s oko 500 programa, danas, 24 godine poslije, u njemu sudjeluje više od 200 knjižnica s više od 2000 programa.

Glagoljica, kao nezaobilazan dio naše baštine, bila je jedan od važnijih fokusa ovogodišnjeg programa

“Mislim da mladi cijene knjigu i čitanje knjige ovisno o odgoju od najmlađih godina. Veliku ulogu mogu odigrati roditelji, svojim primjerom i približavanjem knjige djeci, kao i školski nastavnici, pa i mi knjižničari koji pokušavamo približiti knjigu na način koji nije nužno vezan uz obrazovni sustav, te na njima zanimljiviji i prihvatljiviji način”, izjavila je Džapo. Dodala je da se čitanjem potiče od razvoja mašte do usmenog i pismenog izražavanja. Koordinatorica projekta vjeruje i da će digitalizacija pridonijeti budućnosti knjige.

“Knjizi je mjesto u budućnosti, osim u tradicionalnom smislu i pisanoj riječi, svakako i u digitalnom obliku. To je nešto čemu treba posvetiti veliku pozornost s obzirom na to da se digitalizacijom može približiti većem broju čitatelja istodobno. To je ujedno i način čuvanja pisane baštine sljedećim generacijama”, rekla je Sara Džapo.

Dobitnica nagrade Knjižnica godine za 2018. godinu Gradska je knjižnica Beli Manastir.

“Ponosni smo što je rad Gradske knjižnice prepoznat u stručnim krugovima”, kaže ravnateljica knjižnice Marija Kretić Nađ. Objašnjava i da je rad belomanastirske knjižnice bio zapažen i prije Domovinskog rata, dok im je priznanje za najbolju knjižnicu uručeno prvi put.

“U uvjetima u kojima djelujemo, a jedina smo narodna knjižnica u okruženju osam općina i s financijama kojima raspolažemo kontinuirano smo usmjereni na budućnost, inovacije, rad s mladima, kao i rad s korisnicima Doma za starije i nemoćne osobe, a svakako njegujemo i multikulturalnost, te prekograničnu suradnju”, rekla je Kretić Nađ. Kako je fokus ovogodišnjeg Mjeseca knjige, među ostalim, i glagoljica. Kretić Nađ je napomenula da je glagoljica nezaobilazan element baštine.

“Njezina je iskoristivost višestruka, a kako su kockice postale naš prepoznatljivi simbol, tako sigurno ima prostora i za glagoljicu, ne kako bismo njome pisali već kako bismo se s njom ponosili”, ističe Kretić Nađ.

Na Interliberu pozornost plijenili novi naslovi

U nakladničkim kućama Školska knjiga, Profil, Fokus i Fraktura novih naslova u doba Interlibera ne manjka.
“Imamo dvadesetak novih naslova. Većina izdavača objavljuje nove naslove u doba Interlibera, pa nismo ni mi iznimka”, govori urednica u izdavačkoj kući Profil Andriana Piteša. Vanja Jajić, urednica za hrvatski jezik i dječje uredništvo u nakladničkoj kući Školska knjiga, smatra pak kako su ove godine obuhvatili ciljanu publiku od rođenja do dvanaeste godine života, proširili sadržajna područja, od znanstvenog do zabavnog, ali i predstavili knjigu s digitalnim dodacima.

“Ove godine imamo nešto jako zanimljivo, potpuno novo na hrvatskom tržištu. To je knjiga “Velika knjiga istraživača”, koja osim priča o najvećim svjetskim istraživačima ima i dodatne prikaze proširene stvarnosti. Instalirate besplatnu aplikaciju, skenirate stranicu knjige te vam se prikazuju 3D prikazi”, objašnjava Jajić. Da je rado posjetila Interliber i ove godine rekla nam je studentica PMF-a u Zagrebu, Petra Ištoković.

“Uvijek me oduševe nova izdanja knjiga, organiziranost, a i vrlo pristupačne cijene. Iznimno je to što uz samu prodaju knjiga imamo i brojna događanja, poput druženja s autorima, predstavljanja aktualnih djela te interaktivnih radionica, što je posebno zanimljivo nama mladima”, zaključila je Ištoković.