Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL

Danas bi ­­­­­­­147. rođendan proslavila Marija Jurić Zagorka, omiljena književnica u čijim povijesno-ljubavnim romanima hrvatska publika uživa već generacijama. Iako se Zagorka cijeni kao spisateljica, manje je poznata njezina politička i aktivistička uloga, kao i činjenica da je Zagorka prva hrvatska, ali i europska profesionalna novinarka.

Zagorka je svoje novinarsko stvaralaštvo započela još u ranom djetinjstvu, a povezano je s buntovničkim stavom prema tuđinskoj vlasti i tiraniji, o čemu je progovarala u većini svojih tekstova. Njezina iskrenost i bunt nagrađivani su ljubavlju publike, ali i neprijateljskim stavom političkih neistomišljenika. Iako dolazi iz visokog društvenog miljea, oduvijek je više voljela komfor koji joj je pružao narodni duh, o čemu svjedoče autobiografski memoari “Kako je bilo”. Zagorkina bliskost narodu vidljiva je i u njezinim romanima, koji su ju učinili najčitanijom hrvatskom književnicom. Upravo je bliskost narodu, slažu se mnogi, razlog zbog kojeg su njezina djela aktualna i danas.

Puno detalja u Zagorkinom životu je nepoznato ili se oko njih vode polemike, a jedan od njih je i datum rođenja. Dugo se vremena najčešće spominjao datum 1. siječnja 1873., a čak niti godina nije bila utvrđena. Danas je uvriježeno za datum Zagorkinog rođenja uzimati 2. ožujka 1873., prema tvrdnjama njezine dugogodišnje prijateljice Štefice Vrbanić.

Za njenu karijeru najznačajnije političke odrednice su 20-ogodišnja vladavina bana Khuena Hedervaryja te pobjeda hrvatsko – srpske koalicije nad Hedervaryjevom mađaronskom strankom i ulazak koalicije u zajednički sabor u Pešti, čime je postala prva žena koja je izvještavala iz Sabora.

Kada se Zagorka prvi put pojavila na zajedničkom Saboru u Pešti za svoj se ulazak u novinarsku ložu, zbog neravnopravnosti spolova, morala izboriti. O njezinom radu pisali su u listovima diljem Europe, dopisnici su istraživali razloge njezinog novinarskog zvanja i portretirali ju kao senzaciju. Dopisnik mađarskog lista “Figaro” piše: “Jedna neobičnost iznenadila me u mađarskom parlamentu. Tamo sjedi mlada Hrvatica, izvještava za zagrebački ‘Obzor’, informira svoje mađarske, njemačke, ruske, talijanske, engleske, poljske i ostale kolege – pa i mene – i žarko politizira u korist svoje domovine. Neko malo čudovište talenta i sposobnosti, koje je hrvatski parlament učinilo najnaprednijim u srednjoj Evropi”, piše Zagorka u svojim memoarima. O njezinoj se pojavi i radu u Saboru svojedobno očitovao profesor Masaryk tvrdnjom da je nastup žene u politici znak kulturnog napretka zemlje.