Miris starih knjiga, prigušena svjetla, topao i tih prostor. Stranice su požutjele, korice istrošene, a na rubovima pojedinih primjeraka vidljivi su tragovi prijašnjih vlasnika. Na dva kata isprepliću se prošlost i sadašnjost: dragocjena djela, potpisane knjige i naslovi iz različitih razdoblja stoje uz suvremena izdanja, stvarajući dojam da vrijeme u ovom prostoru ima drugačiji ritam.
U takvom okruženju vlasnik Daniel Glavan već više od dva desetljeća vodi antikvarijat Biblos, mjesto na kojem knjige ne završavaju svoj životni put, nego ga nastavljaju.
Svi putevi vode u Biblos
Antikvarijat djeluje i kao znanstveni centar za stara i izvanredna izdanja, nudeći knjige i zemljovide iz razdoblja od 1500. do 1900. godine s posebnim fokusom na vraćanje hrvatskih izdanja i kartografskih materijala njihovim izvorištima.
Glavan objašnjava da se Biblos ne bavi samo čuvanjem starih knjiga, već i njihovom dostupnošću kolekcionarima i institucijama.
"Mi smo specijalizirani antikvarijat za stara i rijetka izdanja, ali imamo i ponudu iz društveno-humanističkih znanosti. Najtraženije knjige iz tog područja razna su izdanja Karla Gustava Junga, filozofska izdanja poput Emanuela Kanta, Gadamera… Tu su naravno i sociološka izdanja te uvijek vječni klasici; Dostojevski, Balzac, Turgenjev, Tolstoj i slični naslovi", govori Glavan.
Većina antikvarnih izdanja u Biblos dolazi iz inozemstva, posebno inkunabule iz 16. stoljeća.
"Većinu tih knjiga nabavljamo na aukcijama vrijednih izdanja ili na specijaliziranim sajmovima", ističe Glavan.
Mnoge od tih knjiga tiskane su izvan Hrvatske zbog povijesnih okolnosti tog razdoblja, što ih čini posebno rijetkima i značajnima.
Dragulj hrvatske književnosti
Trenutačno je najvrjednije izdanje u ponudi Marulićevo prvo izdanje "Institucije" iz 1506. godine koje iznosi 7.500 eura. Glavan tvrdi da knjiga nije posebna samo zbog starosti, nego i zbog svoje važnosti za hrvatsku književnost.
"To je jedno od prvih tiskanih djela Marka Marulića, s očuvanim glosama koje svjedoče o njegovoj povijesnoj vrijednosti. Rijetkost i dobro očuvano stanje čine ovu knjigu izuzetnom"
Procjena vrijednosti knjiga u Biblosu temelji se na kombinaciji čimbenika. Nije dovoljna sama starost prema Glavanu; mlađa izdanja mogu biti izuzetno vrijedna ako su značajna ili neuobičajena za kulturnu baštinu.
"Nije bitna samo godina. Neke knjige iz Drugog svjetskog rata poput "Jame" Ivana Gorana Kovačića, mogu biti vrjednije od mnogo starijih izdanja. Za rijetke hrvatske knjige iz 16. stoljeća, primjerice inkunabule, koristimo kataloge poput onih "British Library" i monografiju "Incunabula Croatica" da bismo utvrdili koliko primjeraka postoji i u kakvom izdanju", ističe.
Kulturna važnost ima presudnu ulogu: knjige koje predstavljaju temelj hrvatske književnosti ili povijesne izvore imaju veću vrijednost za domaće kolekcionare i muzeje, nego slična izdanja u inozemstvu.
"Za hrvatsku kulturu Marulić je od ključnog značaja, stoga je njegovo djelo među najvrjednijim izdanjima koje imamo", zaključuje Glavan.
Tko kupuje u Biblosu?
Kupci Biblosa razlikuju se od prosječnog posjetitelja obične knjižare. Većina su kolekcionari ili stručnjaci dok je slučajnih posjetitelja vrlo malo. Oni koji dođu, uglavnom su zaintrigirani pričom određene knjige.
"Uvijek se dogodi da netko naiđe na knjigu slučajno, recimo preko spomena u novinama ili preporuke, ali oni čine mali dio naših kupaca. Većina ljudi koji dolaze aktivno, traži određene naslove i nesvakidašnje primjerke", ističe Glavan.
Osim što dolazak kupaca daje život antikvarijatu, svakodnevni rad u Biblosu donosi i neočekivane trenutke poput rijetkih knjiga koje se pojave niotkuda te iznenade čak i iskusnog vlasnika.
"Jednom sam u Remetincu naišao na kolekciju u podrumu u kojoj se nalazila doktorska disertacija Janka Draškovića. Za ovaj posao morate kombinirati strast, znanje i svakodnevni trud, sreća je samo dodatni faktor", zaključuje Glavan.
Takvi trenuci podsjećaju da Biblos nije samo mjesto prodaje knjiga, već i središte istraživanja te očuvanja povijesnog naslijeđa, gdje svaka knjiga nosi vlastitu priču i kulturnu vrijednost.
Spoj digitalizacije i povijesti
Posjećenost i prodaja mijenjali su se tijekom godina, ali trend je stabilan i pozitivan. Najteže razdoblje bilo je 2020. godine kada je pandemija koronavirusa prekinula redovite aktivnosti. Ipak, nakon početnog zastoja, tržište starih knjiga doživjelo je neočekivani "preporod".
"Unatoč svemu, publika i dalje traži fizičke knjige. Mlađe generacije možda su sklonije digitalnim oblicima, ali kolekcionari i dalje cijene pravo prvo izdanje iz 16. ili 17. stoljeća. Kao što se vraćaju kazete ili gramofonske ploče, tako se vraćaju i stare knjige", govori Glavan.
Platforme poput Njuškala također su promijenile način prodaje. Biblos ih vidi kao korisnu i pozitivnu nadopunu.
"Mnogi često prate što se nudi, a naša stranica svakodnevno se ažurira. Knjige na taj način dolaze do većeg broja zainteresiranih kupaca, neovisno o lokaciji antikvarijata", objašnjava Glavan.
Razlika između Biblosa i ostalih knjižara ili manjih antikvarijata nalazi se u specijalizaciji i stručnoj obradi. Dok neki prodaju više modernih izdanja, školskih knjiga te avangardnih naslova, Biblos se usredotočuje na povijesna i kulturna djela kojih kod konkurencije gotovo da nema.
Za sve ljubitelje rijetkih izdanja i povijesne baštine, antikvarijat Biblos nalazi se u Palmotićevoj ulici, spreman za posjetitelje i kolekcionare koji žele zakoračiti u svijet starih knjiga.
