FOTO: MATEA PETROVIĆ/GLOBAL

Malo je nezgodno generalizirati položaj žena u svijetu zbog različitih povijesno-kulturoloških konteksta, kaže Iva Davorija, članica Udruge PaRiter, koja se zalaže za rodnu ravnopravnost. Ističe da su današnja društva još uvijek opterećena patrijarhalnim nasljeđem, odnosno da takva društva nose tradiciju subordinacije žena.

Tip patrijarhata razlikuje se od zemlje do zemlje, pa kako navodi Davorija, ne može se na isti način mjeriti napredak i govoriti o položaju žena u Arabiji, Meksiku, Indiji i, na primjer, Islandu.

Iza zavjese ravnopravnosti

“Rodna stereotipizacija i dalje je prisutna i praktički se podučava u školama jer je dio kulture i društvenog normiranja”, komentira Davorija i dodaje da se u posljednje vrijeme može pratiti globalni trend zagovaranja biološkog determinizma i spolnog esencijalizma u vidu anti-choice kampanja i reduciranja žena na njihovu reproduktivnu ulogu. Svaku inicijativu u smjeru postizanja rodne ravnopravnosti diskreditira se kao “rodnu ideologiju”. Davorija navodi da je to itekako prisutno i u Hrvatskoj.

“Položaj žena nigdje nije idealan te se suočavamo s još problema koji se trebaju riješiti”, komentira studentica pak Fakulteta političkih znanosti Nikolina Blažanović, volonterka u GONG-u, Centru za mlade grada Zagreba, grupi Žene i mediji te Ženskoj sobi.

“Hrvatska, na primjer, nema novu strategiju za spolove, Istanbulska konvencija se ne primjenjuje pravovaljano, a zakon o pravu izbora čekamo godinama”, kaže Blažanović, koja se najviše brine zbog nasilja za koje smatra da treba biti neprihvatljivo i treba se najstrože kažnjavati. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, potkraj 2015. godine u Hrvatskoj je živjelo 2,2 milijuna žena, što je više od polovine ukupnog stanovništva Hrvatske.

“Gotovo nas je 52 posto, što znači da se toliki dio stanovništva zanemaruje u Hrvatskoj”, primjećuje Nikolina. Uz to ističe i da je rodna ideologija u svijetu izmišljena, da je u Europskoj uniji zastupljena velika nejednakost na položajima moći te da se ekonomska situacija žena u Europi čak i pogoršala.

‘Hrvatska, na primjer, nema novu strategiju za spolove, Istanbulska konvencija se ne primjenjuje pravovaljano, a zakon o pravu izbora čekamo godinama’, kaže studentica Nikolina Blažanović

U Hrvatskoj su u poslijednjih osam godina bliske osobe i partneri ubili 101 ženu. Od toga ih je 30 posto završilo u zatvoru, 56 posto ih je na uvjetnoj, a ostali moraju platiti novčanu kaznu od oko 5000 kuna ili raditi za opće dobro do godinu dana. Nasilnici su brutalniji fizički i verbalno, a u cijeloj Hrvatskoj postoji samo 18 sigurnih kuća gdje žena može boraviti samo godinu dana.

“Rodno uvjetovano nasilje je prepoznato kao najčešći oblik diskriminacije žena u svijetu i zapravo je najbolji primjer i dokaz prisutnosti rodne neravnopravnosti”, komentira Davorija.

No kao članica organizacije Young Feminist Europe ipak se slaže da ne treba sve gledati negativno, nego se s ponosom osvrtati na sva postignuća žena do sada.

Već 111 godina žene diljem svijeta osmi ožujka slave svoj dan, ponoseći se kulturnim, društvenim, političkim i ekonomskim postignućima. Taj je dan nastao kao odgovor na aktivnosti radničkih pokreta dvadesetog stoljeća u Europi i Sjevernoj Americi kada se slavi hrabrost, odlučnost i borbenost žena. Ovogodišnji Međunarodni dan žena slavit će se pod sloganom “Equal world is enabled world”, kojim se pokušava podići svijest o neravnopravnosti spolova.

Nikolina pak kaže da sam slogan Međunarodnog dana žena neće privući nikoga izvan tog pokreta jer je njegova bit nejasna.

“Unutar platforme Young Feminist Europe uvijek se trudimo osmisliti nešto jednostavno, ali lako pamtljivo. Tako je ime naše nove kampanje #myclitcounts”, kaže Nikolina objašnjavajući kontroverzno ime kampanje.

Podrška muškaraca

Ove se godine u borbi za ravnopravnost žena pojavio i trend #EachforEqual. Žene diljem svijeta, ali i muškarci, slikaju se s vodoravno položenim rukama ispred sebe imitirajući znak jednakosti. Objavljivanjem slika na društvenim mrežama nastoje se potaknuti promjene.

“Ovo ne možemo same, a velik dio muškaraca još ne shvaća da ravnopravnost itekako koristi i njima”, kaže Nikolina kojoj je drago vidjeti da se i muškarci polako uključuju u feminističke pokrete.

‘Rodno uvjetovano nasilje prepoznato je kao najčešći oblik diskriminacije žena u svijetu i zapravo je najbolji primjer i dokaz prisutnosti rodne neravnopravnosti’, kaže Iva Davorija, članica Udruge PaRiter

“Pitanje rodne ravnopravnosti pitanje je društvenog napretka”, smatra Davorija objašnjavajući da je socijalna pravda ključan faktor ne samo društvenog napretka već i zadovoljstva životom. Stoga, ako su građani zadovoljni, skloniji su i društveno-politički participirati te ulagati u zajednicu.

Ravnopravnost žena i muškaraca cilj je kojemu treba težiti, a toj ravnopravnosti može i mora pridonijeti svatko od nas.

“Ako uvijek čekamo da netko drugi ustane na nepravdu, tko će ustati kad je mi doživimo”, pita se Nikolina.

Hrvatska među ravnopravnijima?

Danas je neravnopravnost spolova jedan od ključnih problema u svjetskom napretku, a Svjetska je banka 2019. godine objavila podatke o neravnopravnosti spolova diljem svijeta. Mogućih 100 bodova, što znači potpunu ravnopravnost muškaraca i žena, ostvarilo je samo šest država u kojima su, među ostalima, Belgija, Danska i Francuska. Hrvatska je u skupini s Češkom, Italijom, Nizozemskom, Norveškom, Paragvajem i Slovačkom s ukupno 94,38 bodova.

Žene dva mjeseca u godini rade besplatno

Dan jednakih plaća, ili Equal Pay Day, posvećen je podizanju svijesti o razlici plaća među spolovima. Prema istraživanju iz 2015. godine, uzevši u obzir neto plaću muškaraca i žena podijeljenu s brojem dana u godini, žene su dostigle primanja muškaraca tek nakon 45 dana. Prema podatcima od prošle godine, žene u Europskoj uniji zarađuju 16 posto manje nego muškarci, što u prijevodu znači da dva mjeseca u godini rade besplatno.