StoryEditor

HALLOWEEN Jednima vjerski tabu, drugima prigoda za tulum pod maskama

Mnogi klubovi za nagradu nude besplatne boce pića ili besplatan upad, zato mladi odlaze na posebna šminkanja, a profesionalni vizažisti izvode prava remek-djela na licima, stvarajući šminkom što realniju masku
Autor:
Tekst: Ema Buljanović
15/10/2018 u 00:03 h
Zagreb, 221018 Ilustracija na temu Helloweena FPZG
Zagreb, 221018 Ilustracija na temu Helloweena FPZGSARA VUčILOVSKI

Listopad je mjesec koji, osim uobičajenih izlazaka vikendom, nudi noć više za tulumarenje i zabavu. Halloween, poznat kao i Noć vještica, sve je bliže, a zagrebački klubovi posljednjih mjesec dana najavljuju lude i nezaboravne provode te noći.

"Halloween doživljavam kao večer u kojoj možemo biti što god poželimo, zamaskirati se i zabaviti. Nema mi nikakvo značenje, osim izlike za maštovitiji izlazak", priznaje Laura Lopac, studentica turskog jezika i fonetike. Klubovi nagrađuju najstrašniju masku, a često se dobivaju i izdašne nagrade, i zato se upravo maštovitost cijeni. Nagrada koja donosi besplatne boce pića nekima je motivacija za odlazak na posebna šminkanja, a profesionalni vizažisti izvode prava remek-djela na licima, stvarajući šminkom što realniju masku.

Vizažisti ne profitiraju

"Oni koji se žele šminkati traže imitacije otvorenih rana i umjetne krvi. Po šminkanju zaradim čak 100 kuna manje od klasičnog šminkanja jer se ne cijeni takva šminka. Smatraju da je to nešto što se samo tako napravi i ne pristaju na više cijene, što mi nije isplativo", žali se vizažistica Petra. Marketing također ima veliku ulogu ovdje - osim što se kupuju razni ukrasi, organiziraju se i tematski partiji koji zahtijevaju poseban trud organizatora.

"Te noći odlazim u klub koji bude pun ljudi, neovisno koji je dan u tjednu. Obično se maskira cijelo društvo tako da svi budemo usklađeni, a inspiraciju za masku dobijemo nekoliko dana prije", dodaje Laura.

‘Smatram to marketinškim trikom i zapadnjačkim običajem. Vjera igra veliku ulogu u mom životu, jako poštujem i njegujem kršćanske vrijednosti te za mene kao vjernicu obilježavanje Halloweena ne dolazi u obzir‘, kaže studentica Kristina Andrić

Sve je osmišljeno kako bi se oni željni zabave i maskiranja dobro zastrašili i još bolje zabavili, ali ima i onih koji su se odlučili istaknuti i zainteresirati ljude drukčijim pristupom. S ciljem odmicanja od trendova, neki zagrebački klubovi organiziraju party kojem su glavna tema - anđeli. Umjesto u crno i krvavo, poziva se na potpunu suprotnost maskiranja. Ljudi dolaze odjeveni u bijelo, a za zlo i strašno te se noći ne zna.

"Ideja maskiranja mi je zabavna, ali i dalje smatram da ga ne bismo trebali slaviti jer imamo svoje maškare", smatra Bruno Pavlinić, student RIT-a. Neki smatraju da se Noć vještica u nas ne bi trebala obilježavati jer prethodi kršćanskom blagdanu Svih svetih.

Noć 31. listopada, kao najstrašnija noć u godini, počela se obilježavati kao keltski blagdan na koji su se ljudi pokušavali zaštititi od susreta s mrtvima odijevajući se u strašne maske. U Americi se javio običaj izdubljivanja bundeve koji je dobro poznat i Hrvatima.

Nagrada koja donosi besplatne boce pića nekima je motivacija za odlazak na posebna šminkanja, a profesionalni vizažisti izvode prava remek-djela na licima, stvarajući šminkom što realniju masku

"Prije sam obilježavala Halloween kod kuće tako što bi mama, sestra i ja kupile i izrezbarile veliku bundevu, stavile svijeću unutra te je postavile na balkon, no to smo činile iz čiste zabave", prisjeća se studentica pedagogije i antropologije Klara Krijan.

"Smatram to marketinškim trikom i zapadnjačkim običajem. Vjera igra veliku ulogu u mom životu, jako poštujem i njegujem kršćanske vrijednosti te za mene kao vjernicu slavljenje Halloweena ne dolazi u obzir", kaže Kristina Andrić, studentica RGNF-a.

Bruno ga doživljava isključivo kao zabavu, a kako vjera ima veliku ulogu i u njegovu životu, dan Svih svetih obilježava na prikladan način. S njim se slaže i Laura koja dodaje da za nju ne postoji poveznica tih dvaju dana.

Što strašnije, to bolje

Obiteljske kuće pretvaraju se u kuće strave, dvorišta su puna zastrašujućih ukrasa i bundeva, a ulicom hodaju najstrašnije maske. Glavni dio Halloweena na zapadu su maškare, a cijela proslava ne traje samo tu noć, nego se aktivnosti poput čitanja strašnih priča, gledanja strave, odlaska u kuće strave i mnoge druge, održavaju tijekom cijelog listopada. Zato ne čudi da se Halloween uvrštava u najkomercijaliziranije praznike anglosaksonskih zemalja koji predstavlja zabavu, zbog koje ga i Hrvati vole.

26. travanj 2024 11:46