Prodaja konzervirane i svježe hrane u posljednjih nekoliko mjeseci doživjela je svoj vrhunac, a najviše su se prodavali upravo voće i povrće. Međutim, njihova hranjiva vrijednost nema dugi vijek, prenosi BBC.
Gubitak nutritivnih svojstava
Fatima Hachem, nutricionistica Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda, objašnjava kvalitetu svježih namirnica. Njihova je vrijednost najveća u trenutku berbe te se postepeno smanjuje bez dovoljno hranjivih tvari i energije iz tla ili stabla.
"Svježe povrće namijenjeno termičkoj obradi može izgubiti dio svojih hranjivih vrijednosti ako ostane dugo na polici trgovine", poručuje Hachem.
Hranjive tvari, poput vitamina C čija je uloga apsorpcija željeza u organizmu, smanjenje razine kolesterola i zaštita od slobodnih radikala, osjetljive su na prisutnost kisika te svjetlosti. Propadanje hranjivih vrijednosti usporava se zbrinjavanjem namirnica u hladnjake, iako brzina propadanja nije jednaka za sve proizvode.
Foto: Pixabay
Bivša znanstvenica Kalifornijskog sveučilišta, Diane Barret, radila je na pregledavanju nutritivnog sadržaja svježeg, smrznutog te konzerviranog voća i povrća. Pri sobnoj temperaturi od 20 stupnjeva, špinat u sedam dana može izgubiti i do 100 posto vitamina C. U hladnjaku gubi 75 posto, a u zamrzivaču 30 posto. Mrkva na sobnoj temperaturi gubi samo 27 posto vitamina C.
Ključna je uravnoteženost
Zamrzavanje proizvoda pokazalo se kao unosna inovacija za prehrambenu industriju. Zahvaljujući tehnološkim postignućima, danas se proizvodi zamrzavaju u nešto više od dva sata. U 1970-ima, taj proces je trajao danima, a brzina zamrzavanja ovisi o udjelu hranjivih tvari unutar proizvoda, navodi Barret.
Richard Harrow, izvršni direktor British Frozen Food Federationa, upozorava da je prije zamrzavanja potrebno blanširati proizvode, što uključuje zagrijavanje hrane nekoliko minuta na visokim temperaturama. To deaktivira prisutnost neželjenih enzima koji djeluju na razgradnju teksture i boje.
Također, konzervirana hrana ne sadrži mikroorganizme zbog procesa sterilizacije tijekom konzerviranja. Hrana u takvom obliku može stajati puno duže od smrznute te je potpuno sigurna. Međutim, Hachem nadodaje da konzervacija pridonosi većem gubitku nutritivnog sadržaja voća i povrća zbog dodavanja soli i šećera za vrijeme njihova skladištenja.
Najvažnija je ipak svakodnevna konzumacija voća i povrća, bilo da je ono svježe, zamrznuto ili konzervirano. Pet dnevnih obroka bi, prema britanskoj Nacionalnoj zdravstvenoj službi, trebalo uključivati sve oblike voća i povrća. Hachem napominje da treba izbalansirati raznovrsnu prehranu s obzirom na izolaciju, a između ostalog, dodaje Barrett, najvažnije je ipak ne prestati jesti voće i povrće.
Foto: Pixabay
Bivša znanstvenica Kalifornijskog sveučilišta, Diane Barret, radila je na pregledavanju nutritivnog sadržaja svježeg, smrznutog te konzerviranog voća i povrća. Pri sobnoj temperaturi od 20 stupnjeva, špinat u sedam dana može izgubiti i do 100 posto vitamina C. U hladnjaku gubi 75 posto, a u zamrzivaču 30 posto. Mrkva na sobnoj temperaturi gubi samo 27 posto vitamina C.
