Pretjerana želja za posjedovanjem i kupnjom što većeg broja proizvoda jedan je od ključnih faktora koji pokreću današnje društvo. Opisanu pojavu nazivamo konzumerizam, a osim toga što je važan pokretač samog društva ujedno je i jedan od njegovih glavnih problema.
Emocionalna veza s proizvodom
Konzumerizam se javlja u SAD-u početkom 60-ih godina prošlog stoljeća, a vrhunac doseže za vrijeme Velike ekonomske krize 2008. godine. Iako se za većinu pojava kaže se da imaju rok trajanja, konzumerizam nakon Velike ekonomske krize i dalje nastavlja utjecati na potrošače te nastoji kontrolirati ekonomsko tržište. Jedan od proizvoda konzumerizma je takozvani lipstick efekt, odnosno, efekt ruža za usne koji se upravo otkrio za vrijeme ekonomske krize 2008. godine.
Stručnjaci ga opisuju kao pojavu koja se javlja u vrijeme krize i inflacije, a očituje se kao kupovina manje luksuznih proizvoda poput recimo šminke jer si one velike luksuzne stvari ne možemo priuštiti. Kupnja pristupačnih luksuznih predmeta je vrsta mehanizma suočavanja s financijskom krizom te način ublažavanja stresa i tjeskobe. Osim toga potrošači često razvijaju emocionalne veze s različitim proizvodima te su im potrebni kako bi im pružili stabilnost.
Istraživanje provedeno u SAD-u 2012. godine od strane tima profesora na više američkih sveučilišta otkrilo je da nam se u vrijeme krize smanjuje želja za kupovinom većine skupih proizvoda kao što je elektronika i kućanski predmeti, ali da se kod žena u isto vrijeme javlja i želja za proizvodima za ljepotu. To su potvrdila i dodatna istraživanja koja pokazuju da je ovaj učinak uzrokovan željom žena da kupljenim kozmetičkim proizvodima privuku partnera.
Autori studije Sarah Hill, Christopher Rodeheffer, Vladas Griskevicius, Kristina Durante i Andrew Edward White tvrde da razlog pojave lipstick efekta leži u povijesti naših predaka koji su prolazili kroz cikluse gladi i izobilja. Smatraju da nas je to genetski predodredilo da dajemo prednost traženju partnera u vremenima krize. Ekonomske recesije signaliziraju da je financijski stabilnih muškaraca malo te da, prema evolucijskoj teoriji, žene nastoje osigurati sebi dobru budućnost.
Lipstick efekt manifestacija je nečega što ekonomisti nazivaju efektom prihoda. Ekonomisti povezuju prihode potrošača s njihovom željom za kupovinom. U slučaju lipstick efekta kako prihodi potrošača opadaju, oni odustaju od kupnje luksuzne robe i zadovoljavaju se s manje skupim artiklima. Ipak u vrijeme recesije kompanije beauty industrije, kao i kina te brzi restorani i dalje dobro prolaze bez obzira na krizu. Upravo zato što se potrošači žele počastiti nečime što će im na trenutak skrenuti misli s financijskih problema.
Veliki utjecaj influencera
Ideje zapadnog svijeta sve više i više postaju teme svakodnevnih rutina i razgovora u Hrvatskoj. No iako je svijest o konzumerizmu raširena u hrvatskom društvu, za lipstick efekt malo tko je čuo. Sukladno trenutnoj inflaciji u Hrvatskoj proveli smo kratku anketu, pretežno studenata, kako bi preispitali jesu li Hrvati upoznati s lipstick efektom i prepoznaju li ga u svojim shopping navikama.
Velika većina ispitanika nije znala što je lipstick efekt niti je imala približnu ideju o tome što bi to moglo biti. Nakon što smo im ukratko objasnili što je lipstick efekt zanimalo nas je smatraju li da je on uopće prisutan u Hrvatskoj.
"Smatram da je prisutan jer je ljudima danas važnija kvantiteta nego kvaliteta. Nametnulo se neko stajalište da je količina stvari koje posjedujemo mjerilo uspjeha pa ljudi masovno kupuju samo kako bi prezentirali društvu da si nešto mogu priuštiti", podijelila je Magdalena, studentica na drugoj godini Sestrinstva.
"Mislim da je i kod nas prisutan zbog društvenih mreža na kojima influenseri često promoviraju duplikate nekih skupih proizvoda, na primjer neko Dior rumenilo uspoređuju s Maybelline-ovim. Ponekad i ja želim isprobati neki duplikat da vidim je li stvarno tako dobar, ali većinom odmah nestanu iz trgovina jer postanu jako viralni", rekla nam je Anđela, 23-godišnja studentica kemije i biologije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu. Zatim nas je zanimalo jesu li ikada i sami postali žrtve konzumerizma i lipstick efekta.
"Često se dogodi da kupim nešto što nije u skladu s mojim primanjima ili kada nemam dovoljno novca pa onda uzmem na rate. Trudim se ne raditi to prečesto ili samo za stvari koje mi stvarno trebaju svakodnevno no ipak to se pretvori u ‘hajde samo ću još ovo‘. Tako da na tome bi trebala poraditi", istaknula je kroz šalu Marija (47), dugogodišnja prodavačica u Konzumu.
"Kupila bih nekada više jeftinih proizvoda zato što su u tom trenutku bili na akciji i većinom mi nije žao kada na taj način potrošim novce. No jednom sam stvarno bespotrebno kupila četiri šampona, a moja studentska plaća nije nešto prevelika da sam si to mogla priuštiti", podijelila je s nama Petra, studentica na drugoj godini švedskog i njemačkog jezika na Filozofskom fakultetu.
"Nisam nikad pretjerao u kupovini nečega, uglavnom uzmem samo ono što mi treba. Čak ni ne volim ići u kupovinu i shopping tako da većinom to pokušavam i izbjeći", zaključio je Tin, brucoš na smjeru fizike na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu.
