Foto: Katja Knežević

U posljednjem karnevalskom tjednu uvijek je najviše događanja koja služe kao uvod u Međunarodnu karnevalsku povorku na riječkom Korzu. Svečanosti koje se odvijaju prepoznate su u cijelome svijetu pa i ne čudi kako i tjedan dana prije velikog finala manja mjesta u okolici Rijeke posjećuju turisti iz brojnih zemalja.

Ove godine dobila su posebnu pozornost kao dio jednog od programskog pravca Europske prijestolnice kulture pod nazivom “27 susjedstava” koja povezuju mjesta u Primorsko-goranskoj županiji sa zemljama Europske unije. Većina događanja dio su dugogodišnje fašničke tradicije, a neka od njih, kao što je balinjerada, uvode i elemente modernih maski.

Tradicija koja se poštuje

Velik broj manjih mjesta u okolici Rijeke njeguje zvončarsku tradiciju. Zvončari su skupine muškaraca koje za vrijeme karnevala ophode različita sela i mjesne odbore koji štuju fašničke običaje. Vrhunac ovogodišnjeg zvončarskog ophođenja bila je 25. Zvončarska smotra u općini Matulji gdje je započet i festival “Zvona su spona”, dio manifestacije Europske prijestolnice kulture.

Zvončarske grupe prate i žene u tradicionalnim nošnjama. Svaka skupina zvončara ima posebnu odjeću pa se na taj način i razlikuju. Vizualno ih povezuju ogrtači od ovčje kože i zvona po kojima su i dobili ime.

Foto: Katja Knežević

U sklopu Smotre moglo se i nazočiti izradi zvona, a dan ranije, u prostorima Zvončarske muzejske zbirke, moglo se nazočiti i izradi cvjetnih ukrasa karakterističnih za određene zvončarske skupine.

Zvončare karakterizira specifičan način zvonjenja i kretanja, a budući da se običaji prenose s koljena na koljeno, ne može se svatko prozvati zvončarom. Nastup i djelovanje zvončara jedno je od najzapaženijih događanja koja predstoje Međunarodnoj povorci, a dio značaja leži i u njihovoj funkciji. Naime, prema starim običajima, zvončari svojim zvonjenjem i maskama tjeraju zle duhove iz prošle godine da bi nova mogla početi u blagostanju. Također, cilj je otjerati zimu i prizvati toplije vrijeme pa stanovnici mjesta koja pohode uvijek s veseljem dočekuju zvončare.

Na Zvončarskoj smotri, važnost očuvanja tradicije koju je prezentiralo čak 15 zvončarskih grupa naglasili su predstavnici općine Matulji, maškaranih udruga, ali i onih u koordinaciji projekta Europske prijestolnice kulture, a sve s porukom: “Poštujmo svoju tradiciju jer ćemo tako poštivati i onu naših europskih susjeda”.

Naglasak je na kreativnosti

Dio događanja koje prethode velikoj povorci čini i balinjerada, maskirana utrka na središnjoj opatijskoj ulici koja se odvija već 37 godina. Naziv je dobila po balinjerama, kugličnim ležajevima koji su sastavno pokretno sredstvo svakog tipa vozila, neovisno o kategoriji kojoj pripada. Natjecati se mogu svi, djeca i odrasli, muškarci i žene, domaći i stranci, a bitna je dobra volja i kreativni duh.

Foto: Katja Knežević

Vozila izrađuju sami natjecatelji, a prije službenog spusta imaju dovoljno vremena uvježbati svoju taktiku. Prvi su natjecatelji na monopatinama, vozilima koja svojim izgledom podsjećaju na romobile. Slijede oni na karićima unjulima, vozilima sa samo jednim natjecateljem. Karići dvojki rezervirani su za natjecatelje u paru, a najviše pažnje uvijek privuku najveća merikanska vozila. Ona se ne natječu brzinom, već svojim izgledom i trudom koji je uložen u njihovu izradu. Iako je riječ o tradicionalnoj utrci koja je ove godine dobila posebnu zaštitu kao autohtono događanje grada Opatije, maske i vozila natjecatelja iziskuju dozu inovativnosti jer upravo oni čine ovu utrku prepoznatljivom u svijetu.

“Kao i svake godine, utrku obilježi neka aktualna politička tema koja utječe na izbor maski i ukrašavanje vozila. Ove godine na meti je bio opatijski gradonačelnik kojemu mnogu zamjeraju pretjeranu betonizaciju”, govori Ivana Lesničar, posjetiteljica, ali i nekadašnja natjecateljica u kategoriji monopatina. Naglašava da je važno očuvati tradiciju balinjerade kao jedinstvenog običaja ovog kraja, ali i kao razonode od ponekad teške hrvatske svakodnevice.

Tradicija nasuprot suvremenosti

Ideja zaista ima na pretek, a ove godine natjecatelji su se dotakli crkve, filmova iz popularne kulture, ledenog doba. Osim ismijavanja lokalnih i državnih, natjecatelji se svojim kreativnim izričajem osvrću i na svjetske probleme, pa je tako velik broj vozila aludirao na aktualnu tematiku koronavirusa. Balinjerada stoga čini događanje koje na prepoznatljiv način spaja tradicionalnu izradu vozila i moderne maske sa svakidašnjim temama za koje vrijedi dobra stara uzrečica riječkog karnevala “Budi što želiš!”.

Zvončarska smotra i Balinjerada dva su događaja koja žiteljima lokalnih zajednicama u kojima se odvijaju znače očuvanje i poštivanje dugogodišnjih tradicija. Zvončarska baština odražava običaje koji se prenose s koljena na koljeno i čiji je vizualni identitet prepoznatljiv i očuvan tijekom godina postojanja. S druge strane, Balinjerada nastoji spojiti tradicionalne vrijednosti, ali i unijeti dozu suvremenih događanja te priliku da ih svaki natjecatelj prikaže na sebi svojstven način, bilo maskom ili oslikavanjem vozila.