Foto: Iva Rogić

Park prirode Vransko jezero, smješten je u sjevernom dijelu Dalmacije, između Šibenika i Zadra. Na 57 četvornih kilometara Parka, od kojih 30 pripada površini istoimenog jezera, smjestilo se i jedino veće močvarno područje u mediteranskom dijelu Hrvatske, uz ono na području donjeg toka Neretve, kao i posebni ornitološki rezervat.

Po položaju prema svjetskom moru, Vransko jezero je kriptodepresija, njegova je površina iznad razine mora, a dno ispod razine mora. Jezero je zapravo krško polje ispunjeno bočatom vodom, koja nastaje miješanjem morske vode i slatke vode, zbog čega ima niži salinitet od mora. Do miješanja dolazi zbog prirodnih podzemnih kanala kojima je spojeno s morem.

Foto: Iva Rogić

Učite i promatrajte ptice

Zbog velikog broja ptica koje tamo obitavaju, dio Parka prirode čini i ornitološki rezervat. Mediteranska klima povoljno je utjecala na razvoj šume alepskog bora i hrasta crnike, njihova prirodnog staništa. Sjeverozapadni dio jezera još je 1983. dobio status Posebnog ornitološkog rezervata te je uvršten u popis važnih ornitoloških područja u Europi. Cijelo je područje oko jezera proglašeno parkom prirode 16 godina kasnije, 1999. godine. S obzirom na važnost ornitološkog rezervata, koji je ujedno i jedan od pet najvažnijih područja za ptice u Hrvatskoj, popularna aktivnost u Parku je promatranje ptica ili “birdwatching”.

Da je park dobro posjećen pokazuju i službene brojke prema kojima je broj posjetitelja 2019. godine iznosio 50.000. Tu su ubrojeni individualni posjeti, posjeti ribiča, ali i grupni posjeti osnovnoškolaca i srednjoškolaca

“Promatrati ptice, odnosno postati ‘birdwatcher’ može uistinu svatko. Opažene jedinke se mogu fotografirati ili promatrati dalekozorom da bi se lakše ustvrdilo koje karakteristike imaju te o kojoj je vrsti riječ”, kaže ornitologinja Maja Bjelić, stručna suradnica za edukaciju u Parku prirode Vransko jezero. No, aktivnost “bridwatchinga” ne odnosi se samo na promatranje ptica, već i na učenje o njima.

Foto: Ivica Lolić

“Velik broj promatrača ptica vodi bilješke i svakodnevno ažurira popis ptica koji su vidjeli u vlastitim zemljama, ali i na putovanjima”, objašnjava Bjelić. Također, dodaje da postoji mnogo načina za identifikaciju ptica. Neki ljudi za vizualnu identifikaciju koriste knjige, a postoje i aplikacije. Pri auditivnom određivanju vrsta ptica, od pomoći mogu biti i online baze pjevova i glasanja. Na društvenim mrežama se također okupljaju zajednice ljubitelja ptica, od ornitologa pa sve do amatera, tako je na Facebooku za određivanje vrsta ptica pokrenuta grupa “Koja je ovo ptica?”.

Foto: PP Vransko jezero

“Ptice možete promatrati u prirodi, gradskim parkovima, vrtovima, ali i s prozora. Jednom kada počnete promatrati ptice iznenadit će vas koliko se raznolikosti u ponašanju, obojenju ruha i pjevova skriva među krošnjama, čak i u gradskim sredinama”, smatra Bjelić.

Raj za ljubitelje adrenalina

Za ljubitelje dugih šetnji, u Parku postoji nekoliko edukativnih staza.

“One predstavljaju različite teme, od raznolikosti ptica i posebnosti ornitološkog rezervata, bogatstva ribljeg fonda, karakteristika vegetacije krša, pa sve do primjera tradicijske suhozidne gradnje koju je UNESCO proglasio nematerijalnom baštinom”, navodi Bjelić. Obilasci staza dostupni su i uz stručno vodstvo edukatorica Parka. Osim šetača, Bjelić ističe da Park privlači i brojne hrvatske i strane bicikliste zbog svojih 50 kilometara biciklističkih staza.

Foto: Velid Jakupović
Foto: PP Vransko jezero

“Osim za bicikliste, Vransko jezero je iznimno atraktivno za veliki broj ribiča koji svake godine dolaze u ribolov”, dodaje Bjelić. Za ljubitelje adrenalina, vožnja kajaka još je jedna nova atrakcija koju Park nudi posjetiteljima.

Da je park dobro posjećen pokazuju i službene brojke prema kojima je broj posjetitelja 2019. godine iznosio 50.000. Tu su ubrojeni individualni posjeti, posjeti ribiča, ali i grupni posjeti osnovnoškolaca i srednjoškolaca.

Foto: Ivana Ribić

“U grupama uglavnom dolaze razredi osnovnih škola, povremeno djeca vrtićkog uzrasta, srednjoškolci te hrvatski, ali i strani studenti koji u Park dolaze odraditi praksu ili terensku nastavu”, nadodaje Bjelić.

Za sve koji nisu u mogućnosti posjetiti ga, Parkom mogu prošetati i od kuće uz pomoć besplatne virtualne šetnje koja se nalazi na njihovoj službenoj stranici.

Korisne informacije

Najjednostavnije je doći u Park doći vlastitim automobilom, motociklom ili biciklom jer Park ne organizira prijevoz. No, važno je napomenuti da su posjetiteljske lokacije unutar kojih se nalaze i info centri međusobno udaljeni više od 15 kilometara. Ako dolazite s autoceste A1, izađite u Benkovcu te nastavite u smjeru Pakoštana. Nakon 15 kilometara, s lijeve strane ceste ugledat ćete info centar Crkvine, jedan od tri info centra Parka. Na web stranici Parka mogu se pronaći ostale najbrže i najjednostavnije rute do parka.

Za lokalno stanovništvo koje živi u neposrednoj blizini Parka (prebivalište u Pakoštanima, Vrani, Dragama, Radašinovcima, Banjevcima, Kašiću, Betini) ulaz je besplatan. Također, ulaz je besplatan i za djecu do 7 godina te za članove Hrvatske Gorske Službe Spašavanja i vodiče Hrvatskog planinskog saveza.

Cijena ulaza za odrasle je 20 kuna, za djecu (7-18) 10 kuna, a za studente, umirovljenike, članove planinarskih društava te HVIDRE iznosi 15 kuna. Postoji i mogućnost obiteljske ulaznice od 50 kuna, koja podrazumijeva posjet roditelja s djecom mlađom od 18 godina. Cijene dodatnih atrakcija i edukativnih programa variraju ovisno o veličini grupe i o odabiru atrakcije.