Foto: Miranda Cikotic/PIXSELL

Koliko su točni stereotipi da se studenti većinom prehranjuju u pekarnicama ili fast food restoranima, i to usput, na putu do faksa, Global je odlučio provjeriti anketom koju smo proveli među studentima u Zagrebu. Koliko jedu obroka na dan, piju li dovoljno vode, konzumiraju li voće i povrće, je li riba na njihovu meniju? pitanja su na koja smo potražili odgovor među 509 ispitanika.

Ograničeni financijama

Polovina studenata doručkuje svakodnevno, povrće je svakodnevno na tanjuru 46 posto njih i gotovo 50 posto konzumira ribu barem jednom na tjedan. Voće studentima očito nije najomiljenija namirnica jer ga svakodnevno jede samo 26 posto ispitanih, a na njihovu su meniju najčešće meso, tjestenina, kruh i povrće. Prehranjuju se uglavnom u menzama ili kod kuće, a gotovo polovina ispitanih odlazi u pekarnice ili restorane brze hrane barem jednom na tjedan. Ipak, 90 posto njih preferira vodu pred kupljenim sokovima.

O studentskoj je prehrani provedeno mnogo istraživanja, a jedno od njih je ono koje je sa suradnicima provela prof. dr. sc. Irena Colić Barić, pročelnica Laboratorija za znanost o prehrani na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu.

“Studenti su u prosjeku imali četiri obroka i jedan međuobrok na dan, a najčešće preskakan obrok bio je doručak. Crveno meso, žitarice i brzu hranu češće su konzumirali studenti, dok su studentice češće konzumirale mliječne proizvode s manje ili bez masti i proizvode od cjelovitih žitarica”, sažela je rezultate istraživanja profesorica Colić Barić.

Kako fakultetske obveze ostavljaju malo vremena, studenti se okreću praktičnim

Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL

te se uglavnom hrane u studentskim menzama, čija ponuda određuje prehrambene navike studenata, objašnjava magistrica nutricionizma Anja Vukomanović, asistentica na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu.

“Osim toga, ograničavajući faktori su financije te vrijeme i uvjeti potrebni za pripremu hrane. Nisu svi studenti jednako osviješteni o važnosti i načelima pravilne prehrane niti svi imaju iste mogućnosti te se o posvećenosti pravilnoj prehrani može govoriti isključivo na individualnoj razini svakog studenta”, dodala je Vukomanović.

Pronaći vremena za kuhanje između silnih predavanja, vježbi i kolokvija sigurno je teško, no uz volju i ustrajnost nije nemoguće uvrstiti kuhanje u gusti raspored.

Planiranje obroka unaprijed

“U početku planiranje može biti opterećenje, ali jednom kada takva organizacija postane dio svakodnevne rutine, više je se neće doživljavati kao problem. Kako bi se uštedjelo na vremenu, treba raditi listu za kupnju”, objašnjava Vukomanović i savjetuje da je dobar način za uštedu vremena pripremanje obroka unaprijed za idućih dan ili dva te spremanje jela u hladnjak u zatvorene posudice. Također, poželjno je imati zalihe zamrznute hrane.

“Oni koji imaju mogućnost kuhanja i adekvatnog čuvanja hrane trebali bi iskoristiti tu mogućnost. Zalihe zamrznutog ili konzerviranog povrća, ribe, gljive i mesa izvrstan su izvor hranjivih tvari i mogu se prirediti u kratko vrijeme, a priprema nije zahtjevna čak i za one sa slabijim kuharskim vještinama”, pojašnjava pak Irena Colić Barić.

Pravilnim namirnicama do bolje koncentracije

Kao što automobilu treba benzin da bi se pokrenuo i služio svojoj svrsi, tako je i hrana gorivo za naš organizam. Razvidno je kako izbor namirnica bogatih nutrijentima pozitivno utječe na kognitivne procese, a kako se od studenata očekuje da svakodnevno usvoje ogroman broj informacija, korisno je znati koja vrsta namirnica može pospješiti njihovu koncentraciju.

“Za rad mozga i kognitivne funkcije potrebne su esencijalne omega-3 masne kiseline čiji su najbolji izvori riblje ulje i plava riba te orašasti plodovi i sjemenke lana, a poželjno je u prehranu uključiti bobičasto voće i kakao koji su bogati antioksidansima”, savjetuje nutricionistica Vukomanović.

Foto: Pixabay

Također, stručnjaci upozoravaju da doručak poboljšava kratkoročno pamćenje i pozornost. Posebice se preporučuju prirodno voćni sokovi, kruh od cjelovitih žitarica, tuna…

“Hranjivi, a jednostavni primjer doručka je zobena kaša, koja se bez kuhanja može ostaviti preko noći da se namače u jogurtu ili mlijeku, a ujutro je samo treba posipati sjemenkama i orašastim plodovima i dodati svježe voće”, ističe Vukomanović.

Kumice savjetuju

Slavica Stransarić
Studentima preporučujem da jedu špinat jer je zdrav i brzo se priprema. Dulje traje čišćenje i pranje od samog kuhanja. Špinat, znači, treba očistiti i kratko prokuhati, a onda se izreže i stavi na zapršku. Na kraju treba dodati malo mlijeka i češnjaka, i to je to. Špinat bi najbolje išao uz pire-krumpir.

Nevenka Kovačević
Najlakše je pripremiti mladi kelj. Staviš prvo suhog “špekeca” kuhati i onda malo krumpira narezanog na kockice. Na kraju ide kelj narezan na sitno. Ja dodam malo rajčice, češnjaka i Vegete i brzo je gotovo. Za jednu osobu potrebna su dva krumpira, pola kilograma kelja i “par šnitica špeka”.

Marija Kaštelančić
Brokulu, jedan karfiol, malo mrkvice, peršin i celer treba zajedno staviti kuhati i posoliti. Kada je sve gotovo, prema potrebi ocijedite i onda usitnite štapnim mikserom. Još je dobro dodati žlicu maslinova ulja i dobije se prava domaća gusta juha. Ma liječi!

Beba Pintarić
Studenti si mogu vrlo brzo napraviti juhu od šparoga. Najprije se stave kuhati dva nasjeckana krumpira. Zatim se potrgaju šparoge, tvrdi dio se baci, a mekani se kuha od tri do pet minuta. Onda se iscijedi voda i izmiješa se sve štapnim mikserom. Na kraju treba dodati mlijeko ili maslac te začine.

Petra Peterlić
Blitva na lešo s krumpirom je super. Najprije se stavi kuhati krumpir narezan na kockice, a kada je zamalo gotov, treba mu dodati očišćenu i sitno narezanu blitvu. U to se ubaci usitnjeni češnjak i maslac i onda se kuha još do pet minuta. Uz to odlično prijaju ribice popržene na maslinovu ulju.

Anketu napravili: Antonija Grbavac, Mia Lucija Katičin, Mislav Pislak, Eugenija Prša, Antonio Penić