Odluke zahtijevaju brzu reakciju
Vlada napetost, a dok su jedni nudili odgovore na postavljeno pitanje, ostale je već zanimala neka druga stvar. Preostalog vremena bilo je još malo prije no što svi nastave raditi svoj posao. Vrlo rijetko se ekipu s televizije može vidjeti na okupu što i ne čudi jer uz angažman na TVS-u, marljivo obavljaju svoje fakultetske obveze. "Još samo jedna stvar, imam ideju, spasonosnu ideju", dosjetila se prof. dr. sc. Tena Perišin, ujedno i voditeljica projekta jedine studentske televizije na ovim područjima. Naglasak je bio na Smotri sveučilišta koja se zbog ovogodišnjih mjera emitirala na TVS-u. Iziskivala je jako puno posla, a nije bila jedina na kojoj je vrijedna ekipa radila. Istovremeno su se spremale i ostale emisije.
Foto: Tajana Josipović/Global
Na bijeloj ploči na ulazu u dvoranu mogli su se vidjeti napisani prilozi, njihovo trajanje i redoslijed emitiranja za subotu 21. studenog. Taj plan vrijedna je ekipa detaljno analizirala pa poslove podijelila po ulogama.
"Ovdje vlada demokracija, čak i meni dopuste da ponekad nešto kažem", našalila se profesorica Perišin koja je, unatoč napetosti zbog količine preostalog posla te odluka koje su zahtijevale brzu reakciju, uspjela nasmijati sve prisutne u dvorani.
Tako izgleda kolegij. Sat vremena napetosti, 1000 pitanja, a samo jedan cilj – napraviti što bolju emisiju i što zanimljivije priloge.
‘U 90 posto slučajeva ljudi te izbjegavaju kada radiš ankete‘
Kada je kolegij završio, prostorija u kojoj se orilo osam različitih glasova vrlo brzo se ispraznila, a vrijedni studenti već su bili svatko za svojim računalom. Pripremali su glazbu, animacije, montirali priloge... "Svatko ima svoj zadatak", priča Ivana Turkalj, urednica emisije Televizije Student na četvrtom programu Hrvatske radiotelevizije, "a uvijek uskačemo jedni drugima ako treba još nešto dodatno napraviti", dodaje Ana. [caption id="attachment_24652" align="aligncenter" width="696"]
Foto: Ariana Mužić/Global
Dobra televizijska priča počinje idejom. A kako doći do nje? Pa "vidimo članak o nečemu što nas zanima, možda o nekom događaju ili osobi, nekada čuješ neku zanimljivost od nekog drugog pa radiš o tome", objašnjava Ivana. Nakon toga slijedi snimanje, pregled materijala, pisanje televizijskog teksta i na kraju, montaža.
Osim svakodnevnih kolegija, snimanja i montaže, novinari moraju pronaći sugovornike što i nije toliko lako kao što izgleda, a to nam potvrđuje i Ivana. Kada se radi priča o određenoj osobi onda ona zna da se snima pa je lakše sve dogovoriti, no "kada se snima anketa na ulici i kada nekome moraš iznenadno uletjeti, u 90 posto slučajeva te ljudi izbjegavaju".
"Meni je najviše vremena kod snimanja priloga oduzimalo dogovaranje sa sugovornicima – dogovorite se pa sugovornik ne može i tako u krug", objašnjava Ivana pa dodaje da sada daje izjavu kada god ju netko zaustavi na ulici jer je "i sama iskusila odbijanje".
Najutjecajniji medij današnjice
"Treba napisati sadržaj i najave za priloge sa Smotre, na ove kratke videozapise treba spremiti i potpise, znači svaki fakultet s kojima smo razgovarali i predstavnici sveučilišta. Treba popisati i minutažu", nabraja Ana što je u planu toga dana. Taj ponedjeljak pet je sati bila na televiziji. Uskoro je imala predavanje, a kasnije će se još vratiti. [caption id="attachment_24653" align="aligncenter" width="696"]
Foto: Ariana Mužić/Global
"Znalo se dogoditi da ostanem od devet do 19. Znali smo biti i duže, portiri su nas znali i zvati da moramo ići jer se fakultet zatvara", prisjeća se Ana.
Televiziju student uglavnom gledaju studenti pa upravo zato njihove kolege sami biraju što će raditi i snimati. Aktualne teme, radionice, dokumentarci i duže forme pa neke reportaže te problemski prilozi. Što je najviše gledano, kaže Ana, teško je izdvojiti, ali smatra da reportaže i stvarne ljudske priče uvijek budu jedne od najgledanijih.
Od 1996. godine odlukom glavne skupštine Ujedinjenih naroda svake se godine obilježava Svjetski dan televizije. Upravo tim danom odaje se počast televiziji kao jednom od najutjecajnijih medija današnjice. Televizijski novinari svakodnevno izvještavaju o zdravstvenim, socijalnim, ekonomskim i brojnim drugim problemima. Iza svake priče stoji nekoliko radnika koji vrijedno rade na svojim zadatcima, a Televizija student samo je primjer kako izgleda jedan "običan" dan u televizijskoj redakciji te kakav posao obavljaju televizijski novinari.
Iz malene redakcije na FPZG-u poručuju da je ideja ove studentske televizije bila da se studentima omogući praksa da bi na novinarski posao došli spremni, no prerasli su u "mali pogon koji neumoljivo traga za studentskim temama i spremno izlaže studentske stavove". Vjerno se drže svog slogana koji glasi: Pametno. Otvoreno. Znatiželjno.
https://www.youtube.com/watch?v=vjv4FoUr7QM
‘U budućnosti možda bude Blade Runner đir‘
Prof. dr. sc. Tena Perišin poručila je da je televizija uoči pandemije koronavirusa ponovno postala najgledaniji medij. Smatra da televizija u Hrvatskoj i dalje ima najveću publiku, no "puno toga se promijenilo i televizija više nije kao što je bila nekada". Sve veći broj televizijskih servisa svoj program prilagođava mlađoj publici pa je ona time postala "na neki način novi medij".
"Veliki javni servisi poput BBC-ja i skandinavskih jakih javnih televizija rade neke posebne sadržaje za mlade, prisutni su na društvenim mrežama, shareaju svoje sadržaje i tako ostvaruju kontakt", objasnila je pa dodala da će "televizija kao nekakva vizualna prezentacija svijeta sigurno opstati", ali je upitno hoće li to i dalje biti "ekran kako ga vidimo sada" ili ipak nešto drugačije. Glavni urednik TVS-a, Kristian Došen, dodao je da misli "da će više biti Blade Runner đir".
