StoryEditor

BEZ MEDALJE NEMA POZORNISTI I kraljica sportova pokleknula pred komercijalizacijom i klikovima

‘Edukativnog elementa u današnjem novinarstvu nema, ostao je samo zabavljački segment‘, kaže sportski novinar Marin Šarec

18/05/2023 u 14:00 h
<p>Atletika je daleko od najpopularnijih sportova u svijetu, a loše obrazovanje dodatno utječe na njenu popularizaciju</p>
Atletika je daleko od najpopularnijih sportova u svijetu, a loše obrazovanje dodatno utječe na njenu popularizacijuUNSPLASH

Prošlih nekoliko godina Hrvatska bilježi sjajne sportske rezultate, posebice u nogometu koji je svakodnevno prisutan u medijima, no što je s kraljicom sportova – atletikom? Popularnost atletike nije izražena kao neki ostali sportovi, no to nije slučaj samo u nas. Na portalu Statistic and data koji sadrži brojne statistike vezane uz sport, atletika nije niti u prvih deset sportova po popularnosti. Među najpopularnijih deset sportaša 2022. godine nema niti jednog atletičara. U jednoj od najjačih sportskih nacija, Sjedinjenim Američkim Državama, atletika je prije 20-ak godina bila na 40. mjestu, iza pikada.

Skaču više od stropa, a dalje od dužine autobusa

Glavni olimpijski sport većinom se spominje jedino ako se osvoji medalja na svjetskom ili europskom prvenstvu ili na olimpijskim igrama i atletičari nakon toga jednostavno nestanu iz medija. Iako je Hrvatska prepuna brojnih sportskih talenata u raznim sportovima, većinom se piše o loptaškim sportovima poput nogometa, rukometa pa čak i košarke, iako ni u njoj stanje nije bajno. Ipak, jedan od glavnih razloga zbog kojeg atletike nema u medijima jest rezultat.

"Ako ti kao natjecatelju ili gledatelju nije jasno koji rezultat što znači, ako ti nije jasno da oni koji skaču 2,40 metara, da je to visina stropa u tvojoj kući, ili oni koji skaču u dalj 8,50 metara da preskoče autobus, onda ne možeš pokazati pravo zanimanje i onda ne možeš shvaćati zašto mi koji pokazujemo pravo zanimanje za atletiku, čemu se to toliko divimo na punim stadionima", rekao je dugogodišnji sportski novinar Marin Šarec, koji napominje da je predznanje također jedan od važnih faktora koji danas jednostavno nema.

Čak je i pikado popularniji od atletike

U prošlosti su se svi mitinzi prenosili na jednoj televiziji i svaki su se dan mogli pratiti rezultati i brojne analitičke tablice u Sportskim novostima te je zbog toga, kako Šarec kaže, i sam zavolio atletiku. Obrazovanje u bilo kojem sportu je važno, a posebno u atletici koja sadrži mnogo statističkih podataka i brojeva, ali danas je drukčije.

"Edukativnog elementa u današnjem novinarstvu nema, a od tri glavne funkcije medija, ostao je samo zabavljački segment. Drugo je kad se mediji i javnost lijepe za medalje, zlatne, srebrne ili brončane gdje god da se osvoji i u bilo kojem sportu da se osvoji, one su apsolutni magnet za medije za naslove tekstova i publiku", nastavlja Šarec i dodaje da se još jedan od problema što se medalje dodjeljuju na brojnim atletskim mitinzima, a ne samo na svjetskim prvenstvima ili Olimpijskim igrama.

Srušiš rekord, srušiš internet

Osim medalja posebnu pozornost privlače i rekordi koje nije uvijek lako srušiti. Veliku medijsku prašinu nedavno je podigla mlada Jana Košćak koja je u osam dana srušila čak tri državna rekorda od kojih je jedan star čak 23 godine. Rušenje rekorda izazvalo je boom na portalima, ali popularnost nije dugo trajala.

"No kako su se s vremenom klikovi smanjili, tako je i Jana dobivala manje prostora. Paradoksalno, baš u trenucima kad je ostvarila svoje najvrednije rezultate ove zime i kad je trebala biti najviše istaknuta", rekao je Vedran Božićević, novinar Sportskih novosti i jedan od rijetkih sportskih novinara u Hrvatskoj specijaliziranih za atletiku.

U tiskanim je medijima nešto bolje ako uspoređujemo internet i portale. Na internetskim portalima većinom nije važna kvaliteta teksta, nego brzina i, kako Božičević ističe, klikovi koji donose reklame i, naravno, profit. Urednici i novinari vezali su se uz pojedine sportove, pretežito nogomet koji donosi upravo te jako željene klikove.

Postoji i druga strana

No što učiniti da se stanje poboljša? Ima li uopće spasa za izvještavanje o sportovima koji nisu povezani s loptom? Jedno je sigurno – atletika nikad nije, niti će biti popularna kao, na primjer, nogomet.

"Mislim da bi situacija za atletiku i druge 'nenogometne' sportove mogla postati i gora. Dakako, opet ponajprije govorim o portalima. Jer kad ni europsko zlato Filipa Mihaljevića, što je ujedno bilo i prvo veliko zlato za našu mušku atletiku u gotovo 50 godina, ne izazove preveliko zanimanje, teško je uopće reći što se može popraviti", govori Božičević koji rješenje jedino vidi u pokretanju specijaliziranih portala za pojedine sportove.

Među najpopularnijih deset sportaša 2022. godine nema niti jednog atletičara

A upravo aktualni europski prvak u bacanju kugle Filip Mihaljević smatra da bez medija cijela njegova, ali i sportska priča drugih atletičara, ne bi bila zapažena. Iako mu mediji ne stvaraju pritisak, ni njemu se ne sviđaju pojedini komentari koje čuje iz medija, no navodi da, ako si kao sportaš zanimljiv da ćeš onda svakako biti češće u medijima.

"Modni časopisi i neki ženski časopisi fokusiraju se na neku drugu stranu sportaša. Imao sam nekoliko intervjua za jedan časopis gdje sam predstavljao svoju obitelj. Uspjeh je sportski koji je glavni, ali uvijek se može pisati o nekim drugim stvarima", rekao je europski prvak iz Münchena.

"Atletika je atletika, nogomet je nogomet", zaključio je Mihaljević te dodao kako se on ne bi mjerio ni s kojim sportom jer tko je željan pažnje on će do nje i doći. Mediji zasigurno imaju mnogo tema o kojima mogu pisati o našim atletičarima, posebice u doba olimpijskih igara te europskih i svjetskih prvenstava, no kada nisu na velikim natjecanjima oni jednostavno - nestanu.

Gdje gledati atletiku?

"Što se tiče prijenosa, mislim da bi bilo bolje da su češći i da se više prikazuju naši sportaši. Naše televizije mogle bi pokriti neke streamove za određene discipline, da ljudi koji gledaju mogu pratiti baš nas. Meni se dogodilo nekoliko puta da kad sam bio u Dijamantnoj ligi ljudi su znali da bacam, ali nisu vidjeli ni jedan moj hitac, mi smo bacali u 18 sati, a prijenos je počeo u 20, bacanje kugle nisu ni prenosili", rekao je Filip Mihaljević.

Loša infrastruktura više nije novost

"Trenutačno je najveći problem loša infrastruktura. U mnogim županijama i dalje ne postoji nijedna prava, 400-metarska atletska staza, što je doista tragično. To ponajprije ide na dušu lokalnim zajednicama koje financiraju gradnju sportskih objekata. Imamo i manjak trenera vrhunske kvalitete, ali i to je dijelom vezano uz prethodni problem jer teško se i treneri mogu razvijati ako nemaju adekvatnu infrastrukturu i uvjete za rad", zaključio je sportski novinar Vedran Božičević.

Vezani članci
19. svibanj 2024 07:58