Hrvatska je poznata po svojim nagrađivanim sportašima te je po broju medalja osvojenih na raznim prvenstvima u samom svjetskom vrhu. Taj uspjeh treba poticati i dalje da bi se iskoristio puni potencijal koji sport pruža za gospodarski razvitak, riječi su zastupnice u Europskom parlamentu,
Željane Zovko.
Globalna sportska industrija prema procjenama, u 2022. godini dosegnut će vrijednost od 600 milijardi dolara, a to je ujedno čini i jednom od najvećih svjetskih industrija. Sport ima višestruku korist u društvu, a osim što je važan za zdravlje, veliku ulogu ima i kao pokretač gospodarstva.
Hrvatska je prema podacima Eurostata ulagala u sport i rekreaciju
približno 13 eura po stanovniku, dok je primjerice, Luxemburg ulagao oko 492 eura po stanovniku.
Željana Zovko, zastupnica u Europskom parlamentu (Foto: Privatna arhiva)
Ipak, važno je spomenuti da je u prethodnih šest godina u Hrvatskoj sufinancirano 99 projekata s gotovo 50 milijuna kuna. Od 2016. godine povećao se i iznos za programe lokalnog sporta s 1,5 milijuna kuna na 16 milijuna kuna.
"Svaki euro uložen u sport stvara gotovo 80 centi bruto dodane vrijednosti. Dakle, s ekonomske strane računica je jasna – što više ulažemo, to se više isplati", objasnila je potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore za graditeljstvo i promet
Mirjana Čagalj.
Povezanost sporta i gospodarstva u Hrvatskoj
Zovko je istaknula da je Hrvatska i u pogledu sporta ostvarila brojne pogodnosti ulaskom u Europsku uniju. Otvorile su se brojne mogućnosti za razvoj hrvatskog sporta i sportskog turizma, a Hrvatska je ujedno postala
prepoznatljivija te je zabilježen veći broj stranih posjeta sportskim događajima.
Velika sportska natjecanja praćena su
rastom broja noćenja sportskih turista, industrije pića i grickalica te angažmanom sponzora i televizijskih prijenosa. Trgovina i proizvodnja sportske opreme temeljni su pokazatelji utjecaja sporta na gospodarsku aktivnost. Udio zaposlenih u sportskim djelatnostima u Hrvatskoj u 2019. godini iznosio je 0,65 posto ukupnog broja zaposlenih s prosječnom neto plaćom oko5402 kune.
"Važnost sporta za gospodarstvo zemlje očituje se i
u porezima od transfera te sportskim aktivnostima koje se kanaliziraju u državnu potrošnju. U Hrvatskoj sportski klubovi se financiraju od jedinica lokalne samouprave u iznosu od 0,3 posto bruto domaćeg proizvoda", kazala je Maja Bašić, predavačica na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu te dodala da rad amaterskih liga i redovita sportska aktivnost doprinose zdravlju pojedinca, što uzajamno rezultira nižim troškovima zdravstva.
Ekonomija sporta
"Razvoj profesionalnog sporta utječe na rast potrošnje kroz razvoj drugih tržišta kao primjerice prodaja suvenira, pića i grickalica na sportskim događajima do transfera i marketinških aktivnosti na koje se plaća porez državi", istaknula je Bašić važnost ekonomije sporta.
Pojam
ekonomije sporta veže se uz razvoj profesionalnog sporta te s njim povezanih tržišnih konkurencija unutar profesionalnih sportskih liga koje su definirane vlasničkom strukturom samih liga i timova unutar njih. Globalizacija sportskih aktivnosti od Olimpijskih igara, Formule 1 ili europske Lige prvaka privlače pozornost medija i publike diljem svijeta doprinoseći tako gospodarskoj aktivnosti zemlje.
[caption id="attachment_36261" align="alignnone" width="1920"]
Maja Bašić, predavačica na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu (Foto: Privatna arhiva)
Državna te europska ulaganja također utječu na razvitak sporta i sportske infrastrukture na svim razinama, uključujući amaterski i profesionalni sport. Naglašavanjem sportskih postignuća, zajedno s promicanjem prirodne, kulturne i povijesne baštine može se doprinijeti razvoju
sportskog turizma, povećati turističke prihode te osigurati turistička posjećenost tijekom cijele godine.
U Hrvatskoj relativno neiskorišten teren je u e-sport. Ovaj online sport je. kako je istaknula Bašić, u današnje vrijeme neizostavan i ne treba ga podcijeniti već uzeti u obzir da je je globalni prihod od e-sporta premašio milijardu dolara u 2020. godini.
