Nogomet je, rekli bi mnogi, najvažnija sporedna stvar na svijetu. Okuplja milijarde obožavatelja, a oko njega se "vrte" i enormni novci, društveni interes i medijska popraćenost. U sjeni onoga što se prikazuje tijekom prijenosa utakmica na ekranima, postoje i teme o kojima se ne priča toliko. Inkluzija osoba s invaliditetom u nogomet, podrška izbjeglicama i drugim ranjivim skupinama, položaj žena u ovom sportu... samo je dio tema o kojima se raspravljalo 20. i 21. svibnja na konferenciji u organizaciji Hrvatskog nogometnog saveza (HNS) "Nogomet kao pokretač pozitivnih društvenih promjena – uključivost i održivost".
Ovaj događaj okupio je više od 20 panelista iz svijeta nogometa i sporta, medija, raznih društvenih i infrastrukturnih organizacija..., s ciljem stvaranja društveno odgovornih vrijednosti te njihova poticanja kroz sport i ostale aktivnosti.
Predsjednik HNS-a Marijan Kustić istaknuo je da mediji kreiraju mišljenja mladih te im zahvalio na podršci. Svoja razmišljanja iznijeli su i Josip Pavić, iz Ministarstva turizma i sporta, te potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović pa naglasili kako nogomet uistinu jest pokretač društvenih promjena.
"Odlazak na utakmice ne smije, ni u kojem slučaju, biti odlazak na ratište. Ističemo važnost utakmica visokog rizika", rekao je Davor Božinović.
‘Izloženi smo utjecaju fake newsa‘
Osobe s invaliditetom suočavaju se s raznim stereotipima i poteškoćama, a panelistice Iva Radušić, Melisa Babić, Anja Mihaljević i Anja Sršen istaknule su kako je kod osoba s invaliditetom fokus na onome što mogu napraviti, a ne na onome što ne mogu. Naglasile su, usto, da mediji trebaju širiti priču, upoznati ljude s akcijama udruga koje se bave ranjivim skupinama, ali i kako se osobe s invaliditetom trebaju pravilno oslovljavati jer često dolazi do zabune, kako u pisanju članaka, tako i u svakodnevnom govoru.
Što se tiče žena i njihova položaja u nogometu, ali i sportu općenito, situacija se s godinama poboljšava. Team managerica Hrvatske nogometne reprezentacije Iva Olivari, FIFA-ina stručna instruktorica za suđenje Lada Rojc, izbornica ženske futsalske reprezentacije Tihana Nemčić-Bojić i trenerica ŽNK Split Tamara Benković, iznijele su svoja iskustva kao žene u pretežno muškom okruženju. Objasnile su da fokus treba biti na kompetencijama, a ne na spolu te da je svaki komentar na društvenim mrežama dobar ako ga pojedinac zna percipirati i razumjeti.
"Medijsko isticanje vrlo je bitno. Ako se utakmica ženskog nogometa prenosi na televiziji, cure će dati 10 do 20 posto više od sebe, jer znaju da ih gleda više ljudi nego što je to uobičajeno", rekla je Benković.
U sklopu konferencije održao se i panel pod nazivom "Važnost i uloga javne komunikacije u nogometu". Najpoznatiji hrvatski sportski novinari govorili su o pozitivnim, ali i negativnim, situacijama s kojima se suočavaju u svakodnevnom odnosu između medija, klubova i saveza, ali i kako društvene mreže utječu na percepciju pojedinaca.
Sportska novinarka Valentina Miletić istaknula je da problem onog negativnog što se događa na internetu stoji upravo iza zlobnih komentara ljudi koji su pred tipkovnicom hrabriji, ali i bezosjećajniji jer smatraju da ono što je napisano online ne vrijedi. No, kazala je, upravo je suprotno od toga jer ti komentari mogu ostaviti posljedice na pojedinca. Naglasila je da je bitno izolirati se i imati kontrolu nad vlastitim društvenim mrežama.
"Mediji su, s druge strane, veliki uzrok toga jer danas često vidimo raznorazne senzacionalističke naslove gdje se generalno fokusira na ono negativno. Zanemaruju se pozitivne stvari i time se u javnosti stvara kriva percepcija o nekoj osobi", rekla je Miletić.
Novinar Večernjeg lista Tomislav Dasović objasnio je situaciju s dezinformacijama i lažnim vijestima iz vlastitog iskustva.
"Sportski su novinari, više nego bilo koji drugi, izloženi utjecaju fake newsa. To je jedna tema koja zahtjeva dobru pripremu i podučenost novinara da se zna nositi s time", rekao je Dasović.
Istaknuo je da fake news nailazi na plodno tlo pred kraj velikih natjecanja i da se taj proces ne može zaustaviti. Jedina i isključiva odgovornost, dodao je, u rukama je novinara, koji trebaju voditi računa o vlastitom integritetu, ali i o integritetu svoje nadležne agencije te sportaša.
Urednica sportske redakcije Nove TV Ana-Marija Vuković naglasila je važnost fact-checkinga, za kojeg ističe kako ga je na televiziji teže izvesti nego u tiskanim medijima. Ondje se, pojasnila je, oslanjanju na informacije koje napišu njihove kolege iz tiskanih medija jer ne vjeruju drugim nerelevantnim i neprovjerenim izvorima. Također, objasnila je kakva je politika njezine televizije, kada trebaju objaviti neku vijest ili informaciju.
"Ako neku informaciju ne možemo potvrditi iz relevantnih izvora, pogotovo ako ne možemo dobiti ičiju izjavu pred kamerom, mi to ne radimo. Naša ograničavajuća okolnost je – slika. Često trebamo prenijeti gledateljima neku bakljadu na tribinama, neki fantastičan gol, ali ako nemamo izvor snimke ili slike, jednostavno to ne objavljujemo", rekla je Vuković.
‘Treba educirati sportaše‘
Glavni urednik Sportskih novosti Robert Šola objasnio je da novinari, zbog opsega posla, ponekad i ne stignu razmišljati o rečenicama koje naizgled izgledaju banalno, ali mogu donijeti mnogo lošeg po pitanju psihičkog stanja i ponašanja sportaša o kojem se piše. Novinarima, kazao je Šola, bude "gusta trka" tko će prije objaviti neku vijest pa se u svemu tome i pogube, što dovodi do tekstova koji ne bi ni trebali izići u javnost. No, zbog brzog tempa i dinamike posla to ne mogu izbjeći.
Ana-Marija Vuković istaknula je i potrebu edukacije nogometaša, ali i ostalih sportaša, što se tiče medija i medijskog prostora. Elaborirala je kako su im novinari i dalje "neprijatelji".
"Mislim da bi bilo dobro educirati sportaše od malena da mediji nisu neprijatelji te da se neke stvari moraju odrađivati. Treba im objasniti da su neke stvari potrebne, ali ih podučiti i kako se ponašati u određenim trenutcima. Zapravo, vrlo je malo klubova koji imaju kvalitetan odjel i ljude koji rade u odnosima s javnošću", objasnila je.
Također je naglasila kako bi se trebalo poraditi na problemu kriznog komuniciranja, gdje se klubovi i savezi u pravilu zatvore i distanciraju, a zapravo bi, objasnila je Vuković, trebalo poraditi na aktivnosti i obraćanju u slučaju nekog događaja koji je od javnog interesa.
