Foto: Pexels

Nakon engleskog, koji je i dalje najvažniji strani jezik za komunikaciju u svijetu, njemački sve više počinje dobivati na važnosti. Uz razvoj poslovne karijere, širenje kulturalnih kompetencija, povećanu snalažljivost te priliku za zapošljavanje, dodatan poticaj učenicima da ga nastave učiti u srednjim školama je i Deutsches Sprachdiplom (DSD).

“Nastava DSD-a uvijek je bila zanimljivija nego normalna nastava njemačkog jezika. Tamo smo obrađivali teme koje su bile izazovnije”, komentirala je studentica Iva Pavičić.

Riječ je o programu za Njemačku jezičnu diplomu koji se u Hrvatskoj trenutno provodi u 41 srednjoj školi ili gimnaziji. Također je međunarodni ispit znanja njemačkog jezika za učenike u inozemstvu.

‘Sprechen Sie Deutsch?’

“Najviše ću pamtiti vedru atmosferu na satu, a naučilo me i kako funkcionirati u grupi”, istaknula je Iva, studentica njemačkog i ruskog jezika i književnosti na Sveučilištu u Zadru.

Iva je jedna od bivših učenica Gimnazije u Bjelovaru koja je četiri godine pohađala DSD program te se tako dodatno pripremala za ispit državne mature, ali i polaganje jezične diplome koja joj je kasnije donijela bodove za željeni fakultet. Ima položenu C1 razinu jezika.

Jednom kad se položi DSD, to je cjeloživotna potvrda poznavanja njemačkog jezika (Foto: Unsplash)

DSD program, osim što je pripremao mlade Hrvate za kvalitetnu komunikaciju i znanje njemačkog, u Hrvatsku je doveo i njemačke učenike. Privremeni dom u Bjelovaru pronašla je Julia Böring koja je sjever Njemačke na šest mjeseci zamijenila nešto toplijom Hrvatskom. Uz profesore koji su provodili nastavu DSD programa, Julia je učenike pripremala za jezični ispit. Za vrijeme boravka, radi lakšeg sporazumijevanja, i sama je učila jezik – hrvatski.

“Najteža stvar na koju sam se morala priviknuti je jezik. Kada sam došla, nisam znala ni jednu riječ pa sam dva puta tjedno pohađala tečaj”, napomenula je Julia. O DSD diplomi ima visoko mišljenje. Istaknula je da je bila i na satovima s učenicima koji nisu pohađali DSD nastavu i s onima koji jesu te da je vidljiva razlika u jezičnim kompetencijama učenika.

Dodatan as u rukavu

Kristina Kalea, studentica novinarstva na Fakultetu političkih znanosti, također je prošla kroz četiri godine DSD nastave i položila C1 razinu jezika. Kako nije znala što će studirati, smatrala je da je dobro imati DSD kao dodatan as u rukavu. Ipak, od DSD nastave kaže da nije imala veliku korist jer je njemački znala i bez nje.

“Ali diploma je zgodna za napomenuti u životopisu“, naglasila je Kristina koja se njemačkim koristi i dalje, bilo da je riječ o komunikaciji s prijateljima ili gledanju i slušanju njemačkih medija.

obrađuju se zanimljivije i izazovnije teme

Iako njoj diploma nije puno pomogla, ima nekoliko poznanika iz srednje škole koji su otišli studirati u Austriju i Njemačku pa im je diploma bila jedan od uvjeta potrebnih za upis na fakultet. Međutim, Kristina se njemačkim koristi i dalje, bilo da je riječ o komunikaciji s prijateljima ili gledanju i slušanju njemačkih medija.

“Svatko tko se odluči pohađati DSD nastavu i polagati ispit može samo profitirati od toga, nikako požaliti”, istaknula je Kristina.

Nastava njemačkog na kojoj se – snima film

Za razliku od redovne nastave, DSD se program većinom zasniva na praktičnim znanjima. Učenici radom na projektima, gledanjem njemačkih filmova, čitanjem njemačkih članaka ili knjiga rade na njegovanju slobodnog govora na njemačkom jeziku.

Uučenici često na nastavi imaju priliku snimati kratke filmove, pripremati te voditi intervju, provoditi debate, stručne rasprave, izvoditi glumačke skečeve pa i otići na razmjenu učenika.

U XVIII. gimnaziji u Zagrebu, zbog dvojezičnog hrvatsko-njemačkog programa, DSD nastava je obavezna. Danas studentica novinarstva Kristina dodala je da gimnazija surađuje s njemačkim novinama Frankfurter Allgemeine Zeitung što je omogućilo učenicima da pišu novinske članke koji su se zaista i objavljivali. Jedina mana, nastavila je Kristina, je ta da je svaka druga generacija mogla sudjelovati u tom projektu.

Mogućnost studiranja u inozemstvu

Polaganjem DSD-a učenicima se potvrđuje znanje njemačkog jezika u dva stupnja: DSD 1 i DSD 2. Ispit se polaže pismeno i usmeno, a pitanja za pismeni dio ispita te sadržaje za usmeni dio ispita utvrđuje Povjerenstvo u Njemačkoj.

Fakultativnu nastavu njemačkog u prvom razredu srednje škole mogu pohađati samo oni koji su ga učili u osnovnoj školi te su upisom u srednju školu odabrali nastavljački smjer jezika. Iz fakultativne nastave dobiva se ocjena koja na kraju nastavne godine ulazi u prosjek ocjena.

DSD nastava kao i sam ispit su besplatni, a diploma o položenom stupnju DSD 2 učenicima omogućuje priliku za studiranje u zemljama njemačkoga govornog područja. Učenici bez ove diplome, koji žele studirati u zemljama gdje je poznavanje njemačkog jezika ključno, moraju polagati ispit čija je cijena i do 5000 eura.

Prednost i prilikom upisa studija

U Hrvatskoj se Njemačka jezična diploma priznaje na upisima na odsjeke za germanistiku u Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Zadru te na pedagoškim akademijama u Zagrebu i u Čakovcu kao dokaz znanja stranog jezika. Kandidati na razredbenim ispitima u sklopu navedenih fakulteta dobivaju dodatne bodove.