Foto: Pexels

Nekoliko tjedana prije državne mature, maturanti saznaju da su učili gradivo kojeg na maturi neće biti, pola dana provode za računalima, pišu seminare iz tjelesnog. U najvažnijem trenutku školovanja, državnoj maturi, suočavaju se, kako tvrde, s mnogim komplikacijama i nejasnoćama. Zbog nedostatka informacija o tome koji će se dijelovi gradiva iz glavnih predmeta naći na maturi, profesori iz pojedinih škola tjednima su predavali učenicima gradivo koje ih nitko neće pitati.

Primjer maturantice Dore iz IV. gimnazije u Zagrebu samo je jedan u nizu nezadovoljnih maturanata. Njenu je razredu profesorica iz Hrvatskog jezika zadala pisanje eseja iz djela Ive Andrića, Prokleta avlija. Nekoliko dana kasnije, saznali su da to djelo ipak ne ulazi u državnu maturu. Također je istaknula i ono što ona smatra najgorim problemom ovakvog sustava.

‘Ne znaju kako nas ocijeniti’

“Iz nekih predmeta imam samo po jednu ocjenu. Čini mi se da većina profesora ni ne zna kako će nas ocijeniti i na temelju čega će nam zaključiti ocjene”, kaže Dora. Maturante nitko nije mogao pripremiti na ovakav kraj srednjoškolskog obrazovanja, a iako je hrvatski oblik nastave u vrijeme pandemije preko javnog medijskog servisa oduševio i Britance, u toj mjeri da su preuzeli ideju, maturanti nisu zadovoljni. Zahtijevaju bolje i brže odgovore i više suosjećanja od Ministarstva obrazovanja, posebice ministrice Blaženke Divjak. Učenica Lana iz VII. gimnazije u Zagrebu ističe još jedan problem s provođenjem online nastave maturantima, ali i učenicima uopće.

“Imam dvije sestre i samo jedno računalo doma, ne znam kako očekuju da sve tri pratimo nastavu online”, ističe Lana.

Foto: Pexels

Učenicima koji imaju svu potrebu opremu za praćenje nastave problem je pak količina online platformi preko kojih im profesori ostavljaju materijal za rad. Iako se većina škola dogovorila oko korištenja jedne ili dvije platforme, učenici II. gimnazije u Zagrebu nisu te sreće.

Neki profesori koji su radili manje prije karantene, tvrde maturanti, sada od svojih učenika očekuju da rade dvostruko više sami kod kuće

“Ne samo da moramo pohvatati kako funkcioniraju sve platforme, nego se od nas očekuje i da smo većinu dana aktivni na njima, što je fizički nemoguće”, objašnjava maturantica Lucija.

Neki su se učenici požalili da profesori zloupotrebljavaju sadašnje stanje. Neki profesori koji su radili manje prije karantene, tvrde maturanti, sada od svojih učenika očekuju da rade dvostruko više sami kod kuće. Jednu nelogičnost istaknula je Nola iz XVI. gimnazije u Zagrebu.

“Iz filozofije sada imamo dvije zadaće tjedno. Svi ih moramo napisati, a onda profesor nasumično odabere kome će pregledati zadaću i ocijeniti je”, kaže nezadovoljna maturantica.

Glavobolje i manjak koncentracije

Međutim, Nola nije jedina koja gubi vrijeme na pisanje zadaća iz predmeta koji se ne polažu na maturi, umjesto da se usredotoči na predmete čije je gradivo obvezno na maturi.

S druge pak strane, u nekim se zagrebačkim školama ističe solidarnost nekih profesora prema učenicima. Tako primjerice profesori V. gimnazije šalju dodatne materijale učenicima koji planiraju pisati biologiju i kemiju na maturi, a profesorica u XVI. gimnaziji na isti način pomaže učenicima s gradivom hrvatskog jezika.

Još jedna u nizu nelogičnosti za maturante je zadaća iz tjelesnog. Neki profesori šalju video materijale da učenici vježbaju uz njih ili ih traže da im se snimaju kako plešu. Maturantica Ana iz IX. gimnazije požalila se kako im njezin profesor iz tjelesnog zadaje kvizove vezane za zimske i ljetne olimpijske igre, a Laura iz XI. gimnazije da moraju pisati osvrte i raditi prezentacije o vježbanju. Karla iz XVIII. gimnazije žali se na cjelodnevno sjedenje pred laptopom što joj uzrokuje glavobolje i manjak motivacije.

“Svi nam govore kako sada imamo više vremena i stalno smo doma pa možemo i više toga napraviti. Na kraju dana sam toliko umorna da ne mogu pogledati ni epizodu neke serije zbog toga što cijeli dan buljim u ekran”, nezadovoljna je Karla.

​Ocjene iz aktivnosti koje su do sada bile najlakše za skupiti sudjelovanjem na nastavi sada su se pretvorile u ocjene iz kritičkih eseja. Neki su se profesori dosjetili završnih radova kao zamjene za ispite. Maturanti ističu da im je teško stizati sve rokove i prilagoditi se situaciji kada ni sami profesori nisu realni dok im zadaju zadatke. Uz to, većina je rokova za predaju eseja i završnih radova krajem svibnja, kada bi se učenici trebali ponajviše fokusirati na državnu maturu.

Generacija bez norijade

Učenici iz srednjih škola koje su stradale u potresu i nakon više od dva mjeseca nemaju odgovore na pitanja gdje će pisati maturu. Velik broj tih škola treba potpunu obnovu za koju je malo vjerojatno da će se uspjeti izorganizirati do početka rujna. Također je nepoznato gdje će učenici nižih razreda od jeseni nastaviti svoje obrazovanje. Ema koja trenutno ide u treći razred VIII. gimnazije kaže da se boji kako će posljedice potresa utjecati i na upis u četvrti razred.

Foto: Duško Marušić/PIXSELL

“Iz škole smo dobili informaciju da će obnova trajati do rujna 2021. Do tada ćemo biti podijeljeni u dvije smjene dok se oba hodnika ne poprave. Iskreno me strah vratiti se u tu školu”, priznaje Ema.

Učenici se žale i na Ministarstvo obrazovanja i ministricu Divjak. Konstantno mijenjanje gradiva koje će se naći na maturi kao i neizvjesnost hoće li ili neće pisati izborne predmete ističu kao veći problem od toga da moraju više vremena posvetiti školi.

Maturanticu Laura iz XI. gimnazije koja planira upisati medicinu u Zagrebu muči to što ne zna kojem gradivu treba posvetiti više vremena.

“Izborni predmeti i prijemni jako su bitni pri upisivanju medicine, a mi dugo nismo znali hoćemo li ih uopće pisati”, dodaje. Osim mature i brige oko upisa na fakultet Luciju iz II. gimnazije brine i činjenica da je njezina generacija izgubila razdoblje školovanja koji nikada neće moći dobiti nazad.

“Ovo nam je trebalo biti najbolje razdoblje u životu. Sve bi dala da se mogu oprostiti s ljudima s kojima sam išla četiri godine u srednju školu na normalan način. Maturalna i norijada golem su dio odrastanja”, kaže.