Blaženka Divjak, ministrica znanosti i obrazovanja, početkom je godine predstavila prijedlog Pravilnika o napredovanju i nagrađivanju učitelja. Pravilnik koji se prvi put mijenja nakon 23 godine sada uvodi novčane nagrade učiteljima koji su se tijekom školske godine svojim radom istaknuli kao izvrsni. Svake bi se godine tako, na Dan učitelja, 500 najboljih nastavnika nagradilo s 10.000 kuna.
Ministrica je za prijedlog, koji bi trebao stupiti na snagu na proljeće, istaknula da nagrađuje izvrsnost i inovativnost te da potiče učitelje da se usavršavaju i budu primjer drugima. Ministarstvo znanosti i obrazovanja je za tu je namjenu iz proračuna namijenilo 26 milijuna kuna.
‘Bit će transparentno‘
"Novi Pravilnik povećava transparentnost jer odlučivanje o napredovanju nije više u rukama jednog čovjeka", rekao je Maro Alavanja iz Ministarstva i dodao da bi, prema novom Pravilniku, napredovanje i nagrađivanje profesora bilo pod nadzorom stručnih povjerenstava. Pri izradi novog Pravilnika prvi put se koristi bottom up pristup kojim bi se odlučivanje omogućilo svima djelatnicima obrazovnog sustava, poput nastavnika i odgojitelja u vrtićima i učeničkim domovima.
"Potičemo otvorenost i sudjelovanje u odlučivanju svih dionika sustava obrazovanja. Otvoreni smo za sve nove prijedloge i pristupe", poručili su iz MZO-a.
500
najboljih nastavnika na Dan učitelja dobilo bi po 10.000 kuna
Sličan program nagrađivanja profesora dosad je bio testiran u brojnim državama, ali iz MZO-a nisu spominjali da su bili vođeni nekim postojećim modelom. No u SAD-u se takav program provodio od 2007. do 2011. godine, ali istraživanja nisu upućivala ni na kakvu veću promjenu u načinu rada, ni u učenika ni u profesora.
Štoviše, neke od škola u kojima je bio proveden sustav nagrađivanja profesora čak su pokazivale lošije rezultate od onih škola u kojima se takav program nije provodio. "Možda je riječ o želji da se nešto promijeni. A za napredak u radu odgovoran je sam pojedinac, ali i materijalni uvjeti u kojemu taj pojedinac radi, odnosno, poučava i odgaja", objasnila je Danijela Pauković, profesorica hrvatskog jezika u Srednjoj školi Novska.
Program nagrađivanja profesora u Južnoj Koreji, koja je po akademskom uspjehu pri samom svjetskom vrhu, pokušavao se provoditi još od ‘60-ih godina prošlog stoljeća. Istraživanje o južnokorejskom sustavu iz 2016. pokazuje da je nagrađivanje profesora previše nagao korak koji profesore tjera u nezdravo natjecanje i time ih otuđuje jedne od drugih. Zaključak istraživanja prijedlog je da se potiče na suradnju i kolegijalnost među profesorima što bi rezultiralo općim napredovanjem u radu i profesora i učenika.
Prvi put se koristi bottom up pristup kojim bi se odlučivanje omogućilo svim djelatnicima obrazovnog sustava, poput nastavnika i odgojitelja u vrtićima i učeničkim domovima, kažu u MZO-u
"Živimo u društvu u kojem se vrednuju neke djelatnosti, dok se prosvjetni radnici guraju u drugi plan. Financijska motivacija je važna, ali trebalo bi poraditi na tome da dobijemo priznanje kakvo zaslužujemo kao prenositelji znanja", istaknula je Pauković, te objasnila kako smatra da je iznos od 10.000 kuna vrlo dobra nagrada za izvrstan rad, ali da je brine što bi samo 500 nastavnika primilo tu nagradu jer sigurno ima mnogo više nastavnika koji je zaslužuju.
Manje birokracije
Dodatno, uz postojeća zvanja mentora i savjetnika, novim Pravilnikom bi se uvelo i zvanje izvrsnog savjetnika čija bi plaća bila i do 30 posto viša od uobičajene učiteljske plaće.
Kako bi se postigla što veća razina transparentnosti procesa, osim nagrađivanja profesora i mogućnosti napredovanja, novim Pravilnikom se daje naglasak i na digitalizaciju. Umjesto papira bi se uvela elektronička baza podataka i e-portfolio s ciljem administrativnog rasterećenja.
E-portfolio bi omogućio kvalitativniji uvid u rad profesora za razliku od dosadašnjeg brojenja i pečatiranja papira. Baza podataka sadržavala bi svu potrebnu dokumentaciju i s pomoću nje bi se lakše pratio status bodova koje bi učitelji stjecali tijekom školske godine.
Cilj provođenja digitalizacije je ubrzanje cijelog procesa te izbjegavanje brojne papirologije i birokracije koje u ministarstvu smatraju potencijalno demotivirajućim za učitelja za prihvaćanje novog Pravilnika.
