Nema Oskara znanja
Marko Poličić upisao je studij farmacije u Zagrebu, a usprkos studentskim obvezama odazvao se na natjecanja iz povijesti te je na državnoj razini osvojio drugo mjesto. "Za održavanje županijskog i državnog natjecanja saznao sam tek nekoliko dana prije održavanja pa sam uglavnom pisao koristeći se predznanjem", kazao je Marko koji ovo ne smatra prevelikim uspjehom jer je mnogo kolega odustalo zbog pandemije ili priprema za fakultet. Marko je u trećem razredu također sudjelovao na natjecanju iz povijesti te je, uz pohvalnice i druge poklone, kao što su knjige, dobio i Oskar znanja."Pretpostavljam da će biti nečega i ove godine, no svakako ćemo još vidjeti", dodao je. Dodjelu Oskara znanja zbog epidemiološke situacije ne očekuje ni Luka Baniček koji je osvojio prvo mjesto na državnom natjecanju iz hrvatskog jezika. "Drago mi je da je AZOO odlučio provesti natjecanja u potpunosti jer bi to moglo pomoći mlađim učenicima pri upisima u budućnosti", rekao je Luka koji smatra da svako natjecanje zahtijeva mnogo rada, truda i utrošenog vremena, a Luka je, kao i Marko, već prijašnjih godina osvajao visoke plasmane na natjecanjima koja su im donosila dodatne bodove za pojedine fakultete.Iz AZOO-a su otkrili da će dodjelu Oskar znanja planirati nakon što sva natjecanja budu završena i ovisno o epidemiološkoj situaciji
Otežane pripreme za natjecanja
Nagradu Oskar znanja dobivaju državni prvaci i osvajači medalja na međunarodnim natjecanjima, a iz AZOO-a su otkrili da će dodjelu Oskar znanja planirati nakon što sva natjecanja budu završena i ovisno o epidemiološkoj situaciji. "U većini slučajeva pripreme su se održavale preko videokonferencijskih alata i sama kvaliteta im se nešto smanjila", rekao je mentor natjecateljima iz informatike u XV. Gimnaziji iz Zagreba, profesor savjetnik Nikola Dmitrović, a motivacija i volja kod učenika je ostala na istoj razini kao prije. Do pada motivacije jedino je došlo kod prošlogodišnjih maturanata koji su već upisali fakultete. "Do ovog trenutka učenici nisu dobili nagrade ili priznanja, no vjerujem da će ih AZOO dodijeliti te da će državni prvaci dobiti tradicionalni Oskar znanja", dodao je Dmitrović koji smatra da je dodatni problem bio velik broj učenika koji se natjecao u njihovoj školi. Sama odluka o natjecanjima stigla im je na vrijeme, no problema je bilo u odstupanju od pravovremenosti i jasnoći definiranja načina provođenja natjecanja koje su slali iz Državnog povjerenstva za natjecanja. "Neka natjecanja uključivala su kopiranje testova i skeniranje, dok su neka tražila računala s pristupom internetu", rekao je Dmitrović, a njihova je škola imala svu potrebnu opremu za provođenje natjecanja. Jedino kod natjecanja iz fizike XV. Gimnazija nije imala dovoljno opreme za pokuse te ju je posuđivala od drugih škola. Na istom natjecanju bilo je 99 testova koje je trebalo pripremiti, organizirati, provesti i na kraju skenirati, što nije isto, kako je rekao Dmitrović, kao organizirati natjecanje za tri učenika.‘Ulaganje u znanje je ulaganje u budućnost‘
Da natjecanja u matičnim školama nisu zaostajala po težini za dosadašnjim natjecanjima, potvrdila je Lidija Bračulj koja na Facebooku vodi stranicu Olimpijade znanja, s naglaskom na odlaske učenika na međunarodna natjecanja. "Učenici su ostali zakinuti za bodove, pogotovo tadašnji osmaši i maturanti, koji su im mogli značiti za upis u srednju školu ili fakultet" kazala je Bračulj te dodala da se to posebno osjetilo u području natjecanja iz jezika koja se provode samo u osmom i četvrtom razredu. "Ulaganje u znanje je ulaganje u budućnost. Bilo je zadivljujuće vidjeti s kojom voljom se traže stari udžbenici i ponavljaju već pomalo, preko ljeta, zaboravljene stvari", zaključio je Pilipović.Ustavni sud osporava odluku o odgodi natjecanja
Smiljan Pilipović vlasnik je informatičke tvrtke čiji su zaposlenici bili sudionici i pobjednici brojnih natjecanja iz matematike i informatike te je zbog toga Pilipović bio koordinator inicijative za povratak natjecanja i začetnik peticije koju su potpisale 2523 osobe.
"Iznenadio me odaziv na potpisivanje peticije, nakon jedne Facebook objave glas se proširio od Istre do Iloka u nekoliko sati", kazao je Pilipović i dodao da je odaziv učitelja malo razočarao.
Smatra da bi to bila tema za sociološko istraživanje zašto učiteljima nije stalo da se nastavi kontinuitet u njegovanju izvrsnosti ili je to strah od zamjeranja, budući da AZOO odlučuje o promaknuću u zvanje savjetnika.
"Ono što je najžalosnije jest da je jedan dio učitelja i inače protiv natjecanja jer je to jedino mjesto gdje se i njihov rad, ili nerad, pokazuje u odnosu na njihove kolege", ustvrdio je Pilipović, a spremao se i prosvjed u lipnju protiv odluke o ukidanju natjecanja.
Na prosvjed je bilo spremno doći oko 150 ljudi, ali broj onih koji su bili stvarno angažirani bio je mnogo manji.
"Najava prosvjeda je apsolutno bila presudni faktor da se odluka promijeni. Razgovori su u tjednu prije prosvjeda vođeni s Uredom predsjednika Vlade i moram priznati da su tamo pokazali volju da se stvar riješi", rekao je Pilipović dodavši da Ministarstvo obrazovanja i AZOO tada nisu bili zainteresirani.
Skupina roditelja iz inicijative su uz pomoć profesorice na Pravnom fakultetu i majke jednog informatičara podnijeli Prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom u vezi odluke o otkazivanju natjecanja.
"Ustavni sud je 20. listopada odlučio da osporena odluka nije propis o kojem bi Ustavni sud trebao odlučivati", rekao je Pilipović. Izdvojena mišljenja dali su sudci Andrej Abramović i Lovorka Kušan koji smatraju da je Ustavni sud trebao razmotriti prijedlog jer se odlukom zadire u temeljna prava djece.
