Foto: Pixabay

Sa sve manjim brojem učenika u hrvatskim školama, usporedno pada i broj adekvatnih nastavnika. Zbog toga dolazi do situacija da nastavu predaju profesori koji nemaju odgovarajuću razinu ili vrstu obrazovanja pa tako nastavnici informatike predaju matematiku, a učitelji tehničke kulture usput podučavaju i fiziku.

Prema podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja, u školskoj godini 2020./2021. takvih je učitelja i nastavnika 1360, odnosno 2,56 posto. Najviše ih je u Ličko-senjskoj županiji, gotovo devet posto, a najmanje u Zagrebu, oko jedan posto. Najviše nedostaje predavača matematike i fizike.

Na natječaje se često ne javi nitko

Nikola Dmitrović, ravnatelj XV. gimnazije u Zagrebu, poznatije kao MIOC, otkrio je da su ove godine imali problem s pronalaženjem nastavnika informatike i matematike, kojeg su riješili tijekom prva dva tjedna nastave.

Trenutno za svako radno mjesto imaju kvalificiranog nastavnika. Na natječaje MIOC-a za nastavnike STEM područja, matematike, informatike i fizike, prijavljuje se mali broj nastavnika. Ponekad ne dobiju ni jednu prijavu pa moraju ponavljati natječaj, a imali su i slučaj da je tek zaposlen nastavnik matematike odlučio nakon kratkog vremena otići u privatni sektor.

Foto: SLAVKO MIDZOR/PIXSELL

Potencijalni nastavnici, napomenuo je ravnatelj, vrlo često odmah prihvaćaju ponude privatnog sektora, bez da su uzeli opciju rada u školi. To se pojavljuje jer su tamo plaće veće i često se događa da tvrtke već za vrijeme studija stipendiraju studente i nude im siguran posao nakon završetka fakulteta.

Na natječaje MIOC-a za nastavnike STEM područja, matematike, informatike i fizike, prijavljuje se mali broj nastavnika, potencijalni radnici odlaze u IT sektor

IT sektor sigurno je zainteresiran za naše studente i jasno nam je da neki studenti dobivaju stipendije. Zainteresiranost za nastavničke smjerove je u padu, kvote ne popunjavamo već bar četiri godine”, istaknuo je Mirko Planinc, dekan Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.

Država ne cijeni kadrove, privatnici da

Napomenuo je da bi država, osim STEM stipendija koje već postoje, trebala zanimanje nastavnika učiniti cjenjenijim povećanjem plaće i rješavanjem stambenog pitanja budućim nastavnicima deficitarnih struka.

“Stipendije nisu dovoljne jer se studenti ne žele vezati na duže vrijeme zbog lošijih uvjeta rada nego u IT sektoru”, napomenuo je Planinc.

Dodao je i da su u nekim susjednim zemljama već probali isključivo sa stipendijama potaknuti studente da postanu nastavnici, ali u tome nisu uspjeli “jer IT sektor više cijeni te kadrove nego država”. Ipak, Ministarstvo znanosti i obrazovanja razmatra opciju stipendiranja studenata deficitarnih smjerova svotom od oko 3000 kuna, a novac bi se osigurao iz EU fondova.

Izmjenom Zakona o odgoju i obrazovanju planira omogućiti će se umirovljenim nastavnicima rad u školi dok nema adekvatnih radnika

Iz MZO-a su naglasili da je unatoč pandemiji osigurano povećanje plaća za prosvjetne radnike od početka godine u iznosu od četiri posto. Od 2017. godine do danas ukupno povećanje plaća je 20 posto.

“To je jasan pokazatelj da itekako brinemo za prosvjetne radnike”, istaknuli su iz MZO.

Plaća ‘skočila’ za četiri posto, a ulje 17

Prosječna neto plaća prosvjetnih djelatnika u ožujku prošle godine iznosila je 7627 kuna što znači da je ona početkom godine uvećana za nešto više od 305 kuna. Ipak, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, život je poskupio, odnosno, u posljednjih deset godina nije bio skup kao što je danas. U odnosu na isto razdoblje lani, ulje je poskupilo za čak 17 posto, kilogram povrća osam, a kruh gotovo tri posto.

Dok boljeg rješenja za zainteresirati studente za nastavničke smjerove nema, MZO izmjenom Zakona o odgoju i obrazovanju planira omogućiti umirovljenim nastavnicima iznad 65 godina rad u školi dok nema adekvatnih radnika.

Prosječna plaća uvećana je za četiri posto od početka godine dok je cijena kilograma voća narasla za osam posto

“To zvuči kao dobra ideja. Pomogla bi u prijelaznim situacijama kada tražimo novog nastavnika, a uvijek postoje i nastavnici koji u mirovinu idu po sili zakona, a još bi mogli i htjeli kvalitetno prenositi znanje”, zaključio je Dmitrović.

Sadašnji STEM-ovci, budući nastavnici?

Marina Bogdanović (PMF, smjer Fizika i Kemija):

Upisala sam nastavnički smjer prvenstveno jer volim podučavati druge i dobro se snalazim u tome. No već sada shvaćam da nakon završetka fakulteta ne vidim sebe u obrazovnim ustanovama. Znam da moje mišljenje dijele mnoge kolege iz generacije jer smatraju da već sada imaju veliko znanje iz STEM područja koje bi htjeli iskoristiti bolje u znanstvenom smjeru. Uz to mislim da se profesori više ne cijene kao prije.

Martina Margić (PMF, smjer Fizika i Kemija):

Moje znanje vrijedi onoliko kolko ga dobro znam prenijeti. Motivirajući djecu da uče moj predmet puno više doprinosim svijetu nego da sama obavljam nešto u znanstvenom smjeru. Volim i društvene znanosti, ali zbog nedostatka profesora u STEM zanimanjima ipak sam odlučila poći ovim putem.

Darko Tomljanović (PMF, Matematički odsjek financija i poslovna matematika):

Iako nastavnički smjer ima svojih prednosti, ne bih ga izabrao. Smatram da je profesorski posao težak, premalo cijenjen i prije svega potplaćen. Svrha posla je plemenita, ali učenici nisu toga svjesni te je njihovo ponašanje i vladanje često neprimjereno.

Mia Rošić (PMF, Matematički odsjek financija i poslovna matematika):

Ne bih išla na nastavnički smjer jer za taj posao treba imati strpljenja, jako je monoton i nema napretka u tom području. Ponavljaš jedno te isto gradivo svake godine te objašnjavaš djeci koja nekada i ne žele slušati. Jedina pozitivna strana je veliki godišnji odmor.