Foto: Pixabay

Prema podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja, više od 52 posto učenika u Hrvatskoj prolazi s odličnim uspjehom. U zadnje se vrijeme sve više šuška da je “poplava odlikaša” rezultat – poklanjanja ocjena.

“Bila sam i prijavljena inspekciji jer sam učenici dala četiri iz usmenog – znala je za tri, ali znala sam da će biti problema pa sam dala četiri, a tek je onda nastupio kaos. Tjednima sam opravdavala ocjenu dok nije inspekcija došla. Ocjene savršene, znanje klimavo, dijete i roditelji zadovoljni, učitelji posrani – suma summarum“, anonimno je napisala učiteljica u Facebook grupi “Zašto žulja kad nije 5.0?”. Ovo nije jedino takvo iskustvo. Sličnu je situaciju, dok je radila u osnovnoj školi, doživjela jedna profesorica vjeronauka koja je svoju priču podijelila s Globalom.

Petica nije jedina ocjena, niti fakultet mjerilo uspjeha

“Osjetila sam pritisak. Da nisam poklonila ocjenu u pitanju bi bio i moj nastavak rada u toj školi“, opisala je danas srednjoškolska profesorica. U srednjim je školama, napomenula je, veći pritisak na predmetne nastavnike “težih” predmeta čemu je svjedočila kao razrednica.

Da je stanje u osnovnim školama alarmantno po pitanju pritiska na učitelje i nastavnike zbog odličnih ocjena, smatra i jedna učiteljica koja predaje od prvog do četvrtog razreda. Na nju je pak roditelj djeteta vršio pritisak putem e-maila i Facebooka zbog završne ocjene iz Prirode i društva.

“Nisam pokleknula, no nakon razgovora sa savjetnicom i nakon prijetnji mame da će mi slati inspekciju, sljedeće školske godine sam zbog svog mentalnog zdravlja njezinom djetetu poklanjala ocjene”, objasnila je učiteljica koja je u borbi ipak posegnula za lakšim rješenjem i time, dugoročno gledano, potencijalno unazadila sustav školstva.

nacionalni ispiti su jedan od ključnih mehanizama za uspostavu objektivnijeg sustava vrednovanja, smatraju iz MZO-a

“Time učimo generacije da roditelji rješavaju njihove probleme, učimo generacije učenika da svi moraju imati petice i ići na fakultet iako nemaju svi te sposobnosti. Što se tiče zaposlenja takvih učenika, već se vide rezultati – sve više bolovanja, ne preuzimanje odgovornosti, traženje ustupaka”, naglasila je profesorica vjeronauka.

Objasnila je da će se učenici koji su navikli na poklonjene ocjene morati više potruditi da bi uspješno popunili rupe u znanju ili će morati smanjiti svoje ambicije. Ocjena, istaknula je, nije samo mjerilo znanja nego i truda i aktivnosti tijekom godine.

“Nisu sve ocjene realne, jer su različiti kriteriji ocjenjivanja. Kod nekih nažalost su popustljivi, baš zbog tih silnih pritisaka”, napomenula je.

Uvode se nacionalni ispiti

Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja naglasili su da pozorno prate i analiziraju dostupne podatke završnih ocjena hrvatskih učenika zajedno s Nacionalnim centrom za vanjsko vrednovanje obrazovanja. Podatci su dostupni iz provedenih međunarodnih ispitivanja poput PISA ili TIMSS, ali i nacionalnih poput državne mature. Temeljem provedenih analiza donesena je odluka o uvođenja nacionalnih ispita.

“Iskustva drugih država i uspješnih obrazovnih sustava govore da su upravo nacionalni ispiti jedan od ključnih mehanizama za uspostavu objektivnijeg sustava vrednovanja”, smatraju iz MZO-a.

‘Zbog svog mentalnog zdravlja djetetu sam poklanjala ocjene’, priznala je učiteljica

Naglasili su da poplave odlikaša u osnovnim školama nisu isključivo hrvatski fenomen, već se i drugi obrazovni sustavi susreću sa sličnim izazovima. Nacionalni će se ispit za početak provesti na reprezentativnom uzorku škola, dok će njihova puna provedba omogućiti realnu sliku o tome gdje se hrvatski obrazovni sustav nalazi.

“Ovaj je projekt nužan preduvjet da se nacionalni ispiti počnu provoditi i u idućim školskim godinama te da postanu jedan od trajnih mehanizama osiguranja učinkovitoga i kvalitetnoga obrazovanja“, poručuju iz MZO-a. Ove će godine biti provedeni probni ispiti državne mature. Način provedbe odgovarat će hibridnome modelu vrednovanja kakav je predložen Cjelovitom kurikularnom reformom.

Ne upisuju ambiciozni samo gimnaziju

Osim poplave odlikaša koji mahom upisuju i popunjavaju mjesta u gimnazijama, drugi veliki problem hrvatskog školstva je upravo činjenica da znatan broj odlikaša upisuje gimnaziju jer smatra da je to jedina opcija za njih. Strukovna zanimanja stekla su reputaciju da ih upisuju samo “oni bez ambicija”. Takva je percepcija, smatra reporterka Jelena Rastočić koja je nakon odličnih ocjena u osnovnoj školi upisala strukovnu srednju, a zatim i završila fakultet, potpuno netočna.

Ipak, biti ambiciozan strukovnjak ne znači samo upisati fakultet nakon srednjoškolskog obrazovanja već jednostavno biti dobar u svome poslu i struci. Mladen Jambrović, direktor tvrtke Iverpan, koja je do prije dvije godine održavala praksu za učenike drvne škole, smatra da i gimnazijski i strukovni tip obrazovanja imaju svoje prednosti i nedostatke. Trenutno bi, objasnio je, strukovna zanimanja mogla zajamčiti brži pronalazak zaposlenja ili početka vlastite poduzetničke priče.

Iako je manji broj učenika koji su bili u Iverpanu na praksi nastavilo daljnje školovanje u smislu odlaska na fakultete, Jambrović ne smatra da njihovo obrazovanje staje nakon završetka srednje.

“Većina poslodavaca mora uložiti još tri, šest ili više mjeseci da završenog učenika ili završenog studenta učini radnikom koji će samostalno moći obavljati potrebne zadatke”, istaknuo je Jambrović i objasnio da se učinkovitost gospodarstva može povećati ispravnim ulaganjem u obrazovanje.

“Što se tiče znanja, i u strukovnoj školi postoje teorijske osnove na koje se nadovezuju praktična i primjenjiva znanja. Nakon gimnazije jako puno ovisi o osobnim sklonostima učenika”.