StoryEditor

LOŠI PROFESORI Bezobrazni su, ruše bez razloga, ne znaju vlastito gradivo? Ima i za to lijeka!

S gotovo svakog fakulteta dolaze priče o predavačima koji su loši u svom poslu na štetu studenata. Nažalost, mladi se najčešće žale samo jedni drugima
Autor:
Global.
16/02/2019 u 22:34 h
Problematičnih profesora ima na svakom fakultetu, a unatoč postojećim sankcijama, mnogi studenti i dalje vjeruju da su nedodirljivi
Problematičnih profesora ima na svakom fakultetu, a unatoč postojećim sankcijama, mnogi studenti i dalje vjeruju da su nedodirljiviPIXABAY

Većina se studenata barem jednom susrela s profesorom ili profesoricom koji bi sustavno kršili akademske standarde ponašanja i kvalitetnog držanja nastave. Među njima je, međutim, uglavnom stvoren dojam da su profesori nedodirljivi pa umjesto podnošenja tužbi, većina radije zanovijeta svojim kolegama ili na društvenim mrežama.

Na glavnom kolegiju na drugoj i trećoj godini studija arhitekture, najviše je pritužbi na asistente koji bi studenima trebali biti glavni oslonac u polaganju i svladavanju gradiva.

Imaš pitanje? JFGI!

"Jedan asistent je odbijao raditi sa studenticom jer se prezivala kao netko tko se njemu zamjerio", opisuje studentica arhitekture. Drugi asistent pak, dodaje njezin kolega, ne odgovara ni na čija pitanja.

"Jednom nam je na postavljeno pitanje o širini sudopera napisao odgovor ‘jfgi‘ pa smo googlali misleći da je to neka marka. Ispostavilo se da znači just fucking google it", prisjeća se.

Na farmaciji su poznate priče o profesoru zbog čijih "nejasnih očekivanja i kaotičnih predavanja prepunih digresija tijekom kojih profesor veliča sebe i svoje uspjehe", studenti tradicionalno imaju muke pri polaganju kolegija.

‘Asistent je odbijao raditi sa studenticom jer se prezivala kao netko tko se njemu zamjerio‘, kaže jedna studentica

Opisuju i profesora koji tijekom usmenog ispita tipka po računalu, čita časopise i knjige ili ode u drugu prostoriju i uopće ne sluša što student govori.

"Jednom je srušio sve studentice koje su čekale svoj red za usmeni jer jedna od njih, koja je išla prva, nije dobro odgovarala. S druge strane, znao je davati petice nakon jednog pitanja, ako je bio dobre volje", prisjeća se studentica treće godine farmacije.

"Za neke se profesore pitam kako su uopće dobili posao. Jedna profesorica posljednjih deset godina predaje isti kolegij tako da ‘vrti slajdove‘ i bez tih prezentacija ne zna gradivo pa tijekom usmenih s pomoću njih provjerava je li točno što student govori", čudi se jedan student.

Na Fakultetu političkih znanosti studenti opisuju profesoricu koja "monotonim glasom čita iz svoje skripte i kada bi je pitali da objasni neki pojam, ona bi otvoreno rekla da ne zna i da mora pogledati u svoje papire". S istog fakulteta žale se i na profesoricu koja odbija komunicirati s nositeljicom kolegija zbog čega studenti dobivaju dvojake upute s obzirom na to koju kontaktiraju, a gradivo koje predaju, tvrde, nema dodirnih točaka.

Na Pravnom fakultetu pak imaju problema s profesorom koji nastavu koristi kao prigodu za prisjećanje na vlastite studentske dane.

"Možda je to njegov način zbližavanja sa studentima, ali bilo bi lijepo i da predaje gradivo umjesto da dijeli crtice iz svog života", govori studentica koja ističe da je prolaznost studenata na tom kolegiju već godinama manja od deset posto.

S ispita na psihijatriju

Osebujnih profesora ne nedostaje ni na medicini. Tamošnji studenti opisuju iskustvo s profesoricom koja, osim što kasni svaki sat po petnaestak minuta i zadržava studente do sat vremena dulje od predviđenoga, a nakon nekih usmenih ispita kod nje studenti su znali završiti na psihijatriji.

"Usmeni čekaš najmanje četiri sata, a od tri pitanja koja izvučeš, pita te samo jedno. Nakon ispita izašla sam u stanju šoka i doslovce ridala na klupici", potvrđuje traumatičnost iskustva s tom profesoricom jedna studentica.

‘Savjetujemo studentima da se obvezno jave Studentskom zboru ili pravobranitelju svojeg fakulteta ako smatraju da postoji neki prekršaj za koji imaju dokaze ili svjedoke‘, napominje pravobraniteljica Tehničkog veleučilišta u Zagrebu Anamarija Sedlar

Studenti su uglavnom istaknuli kako smatraju da bi profesori koji ne obavljaju svoje dužnosti kvalitetno, redovito i na vrijeme, imaju nejasne kriterije koji se ne primjenjuju na sve jednako, nisku prolaznost na kolegiju i neugodni su prema studentima, trebali snositi sankcije. Ipak, niti jedan od ispitanih studenata nije prijavio profesore koje su opisali u negativnom svjetlu, a većina ih kao razlog ističe da smatraju da neće snositi sankcije.

Pravobraniteljica Tehničkog veleučilišta u Zagrebu, Anamarija Sedlar, ističe da za profesore "definitivno postoje sankcije".

One su određene Pravilnikom o stegovnoj odgovornosti radnika za povrede iz radnog odnosa. Osim Pravilnika, može se primijeniti pravo iz kolektivnog ugovora.

Treba brzo prijaviti

Profesora može prijaviti svaki student ili osoba "opravdanog pravnog interesa" u roku od tri dana od prekršaja ili spoznaje o njemu, glasi pravilo.

"Nedopustivo ponašanje, poput kašnjenja i raznih ispada, mogu se prijaviti izravno dekanu. Problemi s nastavom i ispitima, zbog obveze dokazivanja prijavljenog, u praksi se pokušavaju riješiti na ostale načine prije pokretanja stegovnog postupka", objašnjava Sedlar.

‘Jednom je profesor srušio sve studentice koje su čekale svoj red za usmeni jer jedna od njih, koja je išla prva, nije dobro odgovarala‘, priča je sa studija farmacije

Pravobraniteljica ističe da su na TVZ-u postojali slučajevi da je stegovno povjerenstvo izreklo sankcije profesorima na temelju studentskih žalbi i zato poručuje studentima da je "iznimno važno proaktivno djelovati" ako dođe do neregularnog ponašanja profesora prema njima.

"Savjetujemo studentima da se obvezno jave Studentskom zboru ili pravobranitelju svojeg fakulteta ako smatraju da postoji neki prekršaj za koji imaju dokaze ili svjedoke", napominje pravobraniteljica.

Otkaz za neetično ponašanje

Da profesori nisu prezaštićeni, smatraju i iz Nezavisnih sindikata znanosti i visokog obrazovanja. Objašnjavaju da se kvaliteta njihova rada nadzire takozvanim reakreditacijskim postupcima, a dodatan osjećaj odgovornosti stvaraju ankete u kojima ih periodično ocjenjuju studenti. One, međutim, služe samo kao povratna reakcija, a ne povod za sankcije.

"Ako se profesor ogriješi o etički kodeks u toj mjeri da nepovratno naruši etičke standarde na kojim počiva akademska zajednica, kao krajnja mjera nije isključen niti otkaz", jasan je predsjednik Velikog vijeća NSZVO-a, Igor Radeka, koji tvrdi da je proces sankcioniranja uhodan, ali rijetko korišten zbog malo prijavljenih slučajeva i visoke kvalitete predavača.

26. travanj 2024 08:46