Foto: Pixabay

Na službenim stranicama Sveučilišta u Zagrebu u natječaju za mobilnost studenata za studijski boravak u programskim zemljama za akademsku godinu 2020./21. Erasmus+, navedeno je kako je za prijavu na natječaj potrebno dostaviti potvrdu o znanju jezika na kojem se izvodi nastava. Potvrda o poznavanju određenog stranog jezika mora pokazivati da student vlada nekim stranim jezikom na minimalno B2 razini, što je uvjet prema Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike.

Upravo je ta razina znanja stranog jezika, prema natječaju, eliminacijski kriterij kod prijava, a studentska se prijava automatski odbija ako on nije dostavio potvrdu o poznavanju jezika na toj razini. Međutim, kako hrvatski studenti na maturi pokazuju svoje znanje nekog stranog jezika na određenoj razini, zbog čega bi onda trebali tražiti dodatne potvrde kada su već svoje znanje pokazali svojim rezultatima?

Minimalna B2 razina

Studentska udruga ESN Zagreb istaknula je kako se ne traži potvrda o poznavanju nekog jezika na B2 razini prema Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike, nego B2 razina znanja na kojem se izvodi nastava za dolazne studente.

“Većina sveučilišta nudi mogućnost slušanja kolegija na engleskome jeziku, ali za neke je potrebno poznavati njemački, španjolski, talijanski ili francuski te je u tim slučajevima nužno dostaviti potvrdu o poznavanju tih jezika na razini B2”, kazali su iz udruge. Također, upozorili su i na to kako za prijavu na natječaj zaista je potrebna minimalna B2 razina, ali strano sveučilište može tražiti i višu razinu poznavanja jezika te odgovarajuću potvrdu.

‘Za prvi mi je Erasmus+ profesor napisao C1 potvrdu bez polaganja ispita jer je znao da mi je engleski dobar te sam imala odličan kod njega’, kaže studentica Lily Marija Bjelčić

“Savjetujem da se prije same prijave na natječaj stvaki student detaljnije informira o uvjetima i razinama jezika koje je strano sveučilište odredilo”, istiće Ana Gakić iz udruge ESN Zagreb.

Na pitanje zbog čega položen ispit državne mature nije relevantan pokazatelj znanja nekog stranog jezika, odgovorili su kako se u natječaju ne spominje mogućnost priznavanja potvrda o znanju jezika s državne mature i kako je sadržaj natječaja izravna odgovornost Sveučilišta u Zagrebu, a oni se, do trenutka pisanja ovog članka, nisu očitovali na naše pitanje.

“Svakako treba imati na umu da potvrde o znanju stranih jezika imaju rok trajanja, a najčešće je riječ o trajanju od dvije godine, te bi i u slučaju priznavanja rezultata ispita iz državne mature postojala mogućnost da se valjanost tih rezultata tj. svjedodžbi vremenski ograniči”, napominju iz ESN-a. Potvrde o poznavanju stranog jezika koje trenutačno vrijede pri prijavi studenti mogu dobiti na fakultetu na kojem student studira, polaganjem ispita u školama stranih jezika za razinu znanja B2 i međunarodnim certifikatom o poznavanju jezika.

Potvrde su nužne

Studentica Lily Marija Bjelčić već je drugi puta na studentskoj razmjeni, a za Global je rekla kako studenti imaju položenu državnu maturu, ali da državna matura ne pokazuje poznavanje stranog jezika zbog toga što je prelagana i lako se “posreći”. “Meni je za prvi Erasmus+ profesor napisao C1 potvrdu bez polaganja ispita jer je znao da mi je engleski dobar te sam imala odličan kod njega, dok mi za drugi Erasmus+ ni nije trebao certifikat o znanju stranog jezika jer ako imaš položen engleski jezik, daju ti ga bez ikakvog ispita”, govori nam Lily.

Smatra kako je dokaz o poznavanju stranog jezika nužan, zbog toga što sveučilište koje šalje studenta na razmjenu ipak ima određenu odgovornost prema njemu i mora se osigurati da je on dovoljno kvalificiran za to.

“Podržavam stav da je neki certifikat o znanju stranog jezika ipak nužan pored ispita državne mature, a ja bih uvela i strože kriterije”, napominje studentica.