Foto: Neva Žganec/Global

S prvim danom karantene Mateo Tucak izgubio je posao konobara, ali nije se brinuo jer mu je poslodavac obećao da će ga kontaktirati 11. svibnja kada mjere popuste. Mateo poziv nikad nije dobio te je sada, mjesec dana poslije, i dalje “na čekanju”. Ovakav rasplet dočekao je studente diljem Hrvatske jer nitko, i dalje, ne mari za studentsku egzistenciju.

Mateu je gubitak posla veliki problem jer većinski sam financira studij i život u drugom gradu.

“Ovo je preslika politike svih vlada prema studentima i mladima koji očito služe kao jeftina radna snaga, i još jeftinija predizborna floskula”, zaključuje Mateo.

Hoće li biti prekasno?

Kao i Mateo, Klara Lukačević, studentica diplomskog studija, ne radi studentske poslove samo za džeparac.

“Trenutačno stanje ugrožava mi egzistenciju i sve mi se više čini da nemamo pravo izbora, primorana sam prihvatiti bilo što”, objašnjava Karla i dodaje da ih tvrtka u kojoj je radila “planira zaposliti natrag vjerojatno u jesen, međutim, tko zna hoće li to biti moguće ako dođe do drugog vala korone”.

Otkaz je dobila i Ivana Bazić, studentica destinacijskog menadžmenta, koja je prije pandemije radila u kafiću. Nakon ponovnog otvaranja skratilo se radno vrijeme, a time i potreba za studentskom radnom snagom.

‘Trenutaćna situacija mi ugrožava egzistenciju i sve mi se više čini da nemamo pravo izbora, primorana sam prihvatiti bilo što’, objašnjava studentica Karla

“Dobila sam otkaz, a svoje tri posljednje plaće još čekam, kao i ostatak ekipe”, rekla je studentica Ivana.

Mnogo studenata potrebnu zaradu ostvaruje u ugostiteljstvu i turizmu, s čime se slaže i student Mateo i napominje da su oni upravo “najveći nositelji sektora koji je u Hrvatskoj ‘zlatna koka'”.

Osim neizvjesnosti neki studenti strahuju da će im se posao vratiti, ali da će tada već biti prekasno. Toga se pribojava i studentica komunikologije Renata Blek, koja se prije koronakrize bavila promocijom. Zadnji radni dan bio joj je 8. ožujka te kaže da je trenutačno ne planiraju vraćati na posao jer za to nemaju financijskih uvjeta.

“S radom će se početi, eventualno, u srpnju ili kolovozu. Ako želimo skupiti dovoljno novca za odmor, moramo raditi sada”, ističe Renata.

Čak i najjednostavniji poslovi, koji su se prije pandemije dobivali bez problema, sada djeluju kao nemoguća misija.

Nekima veći opseg posla

“U mjesec dana intenzivne potrage javila sam se i poslala zamolbe na pedesetak poslova u županiji, pa čak i izvan nje, međutim – odgovora nema”, žali se Klara i pojašnjava da je slala molbe i za stalne poslove i za studentske.

Neki su imali više sreće od Klare te su se uspjeli ponovno zaposliti, kao što je to pošlo za rukom Renati, ili zadržati posao nakon nekoliko mjeseci stanke.

Studentica sociologije Tena Skalnik vraćena je na posao, i to tek prije tjedan dana. Tena napominje da su njezini poslodavci tijekom stanke bili korektni jer su je redovno obavještavali da ostaje raditi kod njih te da je samo pitanje vremena kada će početi ponovno raditi.

Koronavirus je nekima donio i više posla nego što su imali prije pandemije. Petar Starčević, student Grafičkog fakulteta koji je zaposlen u IT industriji, kaže da kriza još nije toliko zahvatila taj sektor, pa mu se tako obujam posla zapravo i povećao potkraj veljače te je od tada u konstantnom porastu.

Potražnja za sezoncima pala čak 40 posto

Prema podatcima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, ovogodišnja potražnja poslodavaca za sezonskim radnicima drastično je pala, točnije za 40 posto. Taj pad zabilježen je kod svih sezonskih zanimanja u turizmu i ugostiteljstvu. Mnogi poslodavci tvrde da će morati sniziti plaće što dovodi u pitanje profitablinost sezonskog posla za radnike. Predrag Bejaković s Instituta za javne financije za Index je rekao da na tržištu rada vlada velika neizvjesnost.

‘Turistička će sezona biti slaba pa će i sezonsko zapošljavanje biti slabo. S obzirom na znatno niže prihode tvrtki, logično je da će i plaće ove sezone biti niže’, objašnjava Bejaković. Ističe da je Hrvatska previše vezana uz turizam, ali i da ne očekuje preveliku promjenu vezano za orijentaciju našeg gospodarstva.

Neki odgađaju diplomiranje da zadrže studentska prava

Studentica Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Lea Ćalina radila je u poznatoj hrvatskoj telekomunikacijskoj poslovnici, a nakon dva mjeseca otkazan joj je ugovor.

“Tržište je koma, a zadnja sam godina fakulteta i tražim nešto u struci nakon godina konobarenja”, kazala je Lea. Trenutačno šalje životopise, ali dobiva informacije da zbog pandemije nema posla, a neki joj se poslodavci i ne jave.

“Dokle god mogu živjeti od ušteđevine, pokušavat ću se zaposliti u struci, ali ako se ovo nastavi do jeseni, morat ću raditi bilo što”, priznala je.

Lea je odgodila diplomski rad za iduću godinu jer je mislila da ga neće stići dovršiti uz ostale obveze. Smatra da bi ga u ovakvoj epidemiološkoj situaciji uspjela napisati. Međutim, nastao je problem u zapošljavanju jer ‘sada ne mogu tako lako pronaći posao’. Ipak, Lei je drago što je uzela apsolventsku godinu jer može zadržati studentska prava još neko vrijeme.

Korona utjecala i na studentske kredite

Sandro Mikulec, student zaštite na radu, zbog gubitka posla ima problem i sa studentskim kreditom jer mu banka ne želi stopirati ratu otplate.

‘Dobio sam otkaz na studentskom poslu, ali ne mogu dobiti uvjerenje o otkazu jer radim preko studentskog ugovora’, objašnjava Sandro. Naime, za studente nema otkaznog roka koji postoji u klasičnom ugovoru o radu. Kada bi Sandro priložio banci potvrdu o otkazu, tada bi mu mogli odgoditi plaćanje rate za tri do šest mjeseci, ovisno o dogovoru. S obzirom na to da mu je majka jamac, teret otplate sad pada na nju.