Foto: Pixabay

Sveučilište u Zagrebu povećalo je potrošnju pa ju je namjeravalo pokriti višim izdvajanjima studenata za školarine. Prijedlog je odbačen na sjednici Senata prošloga mjeseca, ali je ostao povećani trošak koji će se od nekud morati namiriti.

Budući da je Sveučilištu već sada isplaćeno 18 milijuna kuna više nego lani, otpočetka nije postojalo nikakvo opravdanje da se studentske participacije povećaju, tvrde iz Ministarstva znanosti i obrazovanja u odgovoru za Global.

“Ne smije se rastrošnost rektorata prebaciti na leđa studenata, a sigurna sam i da autonomija sveučilišta ne znači nenamjensko trošenje sredstava”, istaknula je ministrica Divjak.

Foto: Matija Habljak/PIXSELL

Podsjetila je da je Vlada u rujnu donijela odluku o programskom financiranju sveučilišta. Izdvajanja za Sveučilište u Zagrebu bi se, prema tome m,ogla povećati za 15 posto i iznositi 27 milijuna kuna više, ali je uvjet za isplatu kvaliteta rezultata poput zapošljivosti studenata, rangiranje na međunarodnim listama i broj objavljenih znanstvenih publikacija.

Četvrtina sredstava na Rektorat

“Sva su sveučilišta, osim zagrebačkog, u poodmakloj fazi pregovora za programske

. Nažalost, zagrebačko sveučilište za sada ne sudjeluje u tim pregovorima i izbjegava ih vezati uz rezultate”, istaknula je ministrica.

Rekla je i kako joj je, iz pozicije nekoga tko je radio kao prorektorica od 2010. do 2014., teško razumjeti troškove Rektorata.

“Ministarstvo po istim stavkama troši bitno manje od Rektorata, a pokriva 90.000 zaposlenih u sustavu znanosti i obrazovanja. Uvjerena sam da se u takvim situacijama Senatu trebaju podnijeti detaljni troškovi i analize jesu li doista opravdani”, ustvrdila je ministrica.

‘Da bismo se više rangirali na ljestvicama kvalitete znanosti i obrazovanja, ali i sudjelovali u više projekata nedostaje nam 180 do 200 milijuna kuna’, procjenjuje Boras

Rektor Boras objasnio je da je razlog porasta troškova Rektorata povećana potrošnja za promociju Sveučilišta, što je 2018. godine bio trošak od gotovo dva milijuna kuna, a nedavno je potrošeno dodatnih pola milijuna kuna na više od 20.000 promotivnih artikala poput olovaka, ruksaka, majica, šalica, lizalica i antistresnih loptica s logom Sveučilišta. Opravdava i da su na borongajskom kampusu morali zaposliti 15-ak zaštitara, a imaju i dugove za komunalnu naknadu.

Ipak, važno je istaknuti da od približno 156 milijuna kuna, koliko se iz proračuna izdvaja za Sveučilište, na troškove Rektorata odlazi gotovo 40 milijuna kuna, odnosno četvrtina ukupnih sredstava. Za uredski materijal Rektorata troši se 4,8 milijuna kuna, na službena putovanja 2,2 milijuna, a milijun kuna odlazi za reprezentaciju. Za usporedbu, Ministarstvo troši 340.000 kuna za uredski materijal, 300.000 kuna za promidžbu i oko 200.000 kuna za reprezentaciju.

Nema dijaloga s Ministarstvom

Rektor Boras smatra i da bi se država trebala više skrbiti o Sveučilištu jer je, unatoč slabom financiranju, među 300 najboljih u svijetu prema Šangajskoj listi što se tiče edukacije, a oko 560. mjesta rangirano je prema znanosti, uz polovicu prosječnih sredstava drugih Sveučilišta na toj listi.

“Samo 0,8 posto bruto društvenog proizvoda izdvajamo za znanost i visoko obrazovanje, a sve ostale zemlje u Europi najmanje 1,2 iz proračuna, uz dodatna ulaganja iz industrije”, objasnio je za Global.

Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

“Da bi se više rangirali na ljestvicama kvalitete znanosti i obrazovanja, ali i sudjelovali u više projekata nedostaje nam 180 do 200 milijuna kuna”, procjenjuje Boras. Rješenje vidi u ukidanju poreza na donacije.

“U nas industrija nema nikakvog interesa ulagati u obrazovanje jer mora na to platiti porez, a vani je oslobođena tog poreza. Ukidanjem poreza na donacije kompanijama poput Končara, HŽ-a i HEP-a isplatilo bi se uložiti određeni novac u projekte na Sveučilištu”, objasnio je.

“Govore nam da trebamo surađivati s industrijom. Mi surađujemo kada treba dati svoje mlade ljude i vrhunske stručnjake, ali za takav doprinos ne dobivamo zauzvrat donacije”, dodao je i poručio da je Sveučilištu problem nedostatak dijaloga s Ministarstvom te da ne razumije zašto ne postoji politička volja za smanjivanjem ili ukidanjem tog poreza.